Bugarska u modusu stalnih izbora

Stranačko-političke borbe, neuspjela formiranja Vlade i dva puta parlamentarni izbora u jednoj godini… Da podsjetimo, u travnju i srpnju ove godine bugarski birači izabrali su novi parlament. Ali nakon oba glasovanja nijedna stranka nije mogla formirati vladu.

Bugarskom upravlja prijelazna Vlada koju je predsjednik Rumen Radev formirao od stručnjaka, novaka u politici i lidera prosvjednog pokreta iz ljeta 2020.

Predsjednik Radev u žarištu

Predsjednik Radev, koji je kao kandidat oporbenih socijalista izabran 2017. i koji je od tada postao neprijatelj dugogodišnjeg, kontroverznog bivšeg premijera Bojka Borisova, ove godine postao je izuzetno značajan.

Slično većini europskih zemalja, u normalnim okolnostima šef države u Bugarskoj ima ograničene političke ovlasti. Njegovo značenje raste samo kada postoji vakuum moći – jer tada predsjednik postavlja prijelaznu vladu i odlučuje o raspuštanju parlamenta, a time i o novim izborima.

Formiranjem prijelazne vlade Radev ne samo da je pametno postavio na funkciju nove političke dužnosnike, već je i osigurao da izađu na vidjelo korupcija i zloupotreba vlasti pod Borisovim.

„Predsjednik Radev je veliki dobitnik vala prosvjeda i aktualnog političkog pata“, ocjenjuje za DW Parvan Simeonov, direktor instituta za ispitivanje javnog mnijenja Gallup International Balkans. „Po završetku ere Borisova on je najjača politička figura.“ To se ogleda i u anketama u kojima je predsjednik na vrhu liste najpopularnijih bugarskih političara.

Upravo zato je zakazivanje predsjedničkih izbora, na kojima se Radev za sada smatra favoritom, od najvećeg političkog značenja. To je postalo očigledno samo dan nakon objavljivanja datuma: predsjednica Bugarske socijalističke partije (BSP) Kornelia Ninova sasvim neočekivano je najavila da se odriče mandata za formiranje vlade. Time su neizbježni parlamentarni izbori – treći ove godine.

Vraćanjem mandata ona je jasno uperila prst na predsjednika Radeva koji je formiranje vlade povjerilo BSP-u, kao trećoj najjačoj stranci. Doduše, unaprijed je bilo jasno da socijalisti ne žele formirati vladu, ali – najavili su da će mandat vratiti tek za dva tjedna kako bi parlamentu omogućili usvajanje prijeko potrebnog proračuna.

Kraj prijelazne vlade

Ovim preokretom BSP pravi pritisak na predsjednika Radeva: on sada ima mogućnost odmah raspustiti parlament i tako naglo okončati rad popularne prijelazne vlade.

Alternativa bi bila odgoda raspuštanja parlamenta. Međutim, to bi povećalo vjerojatnost da se parlamentarni i predsjednički izbori održe istovremeno, 14. studenoga 2021.

Sam Radev se više puta izjasnio protiv tog modela. Prošlog petka (3. rujna) je rekao: „Dvostruki izbori su u suprotnosti s Ustavom i trenutno nisu na dnevnom redu."

Bivši premijer Borisov nije propustio komentirati škakljivu političku situaciju: „Ako vam ne ide, zovite me. Ja ću vam ponovo završiti posao."

Inače, u Sofiji se već tjednima nagađa o mogućem formiranju stranke od strane dva ministra prijelazne vlade, Kirila Petkova (gospodarstvo) i Asena Vasileva (financije). Privremeni premijer Stefan Janev nedavno je izjavio da bi glasovao za takav projekt. Međutim, dvojica ministara su suzdržani, vjerojatno i zbog toga što je vrijeme do sljedećih parlamentarnih izbora prekratko za stvaranje nove političke strukture.

Stranačka kriza i izolacija

Nema sumnje da je Bugarska u krizi. Politolog Danijel Smilov kaže za DW da je ovo prvenstveno stranačka kriza. Bugarski stranački sustav uzdrman je zbog masovnih prosvjeda održanih u ljeto 2020: „Tri nove protestne stranke ušle su u parlament", podsjeća Smilov. „Ali već nakon travanjskih izbora, gotovo sve stranke su se izolirale – ili same ili uzajamno."

Najbolji primjer za to bio je neuspješan pokušaj formiranja vlade populista stranke „Postoji takav jedan narod": TV-zvijezda Slavi Trifonov koji vodi tu stranku tvrdoglavo je odbijao formirati bilo kakvu koaliciju.

„Nakon izbora u srpnju očekivalo se da će barem protestne stranke odustati od te izolacije, ali dogodilo se suprotno", kaže Parvan Simeonov. „Na trećim izborima neće biti alternative koalicijama i kompromisima."

No, čini se da je tekuća politička kriza navela bugarsko društvo da se preispita. Profesor Georgi Lozanov, stručnjak za medije na Sveučilištu u Sofiji, čak govori o poletu elita:

„Bugarska je došla do prekretnice. Tiho i potajno dogodila se primjetna promjena – odstupanje od principa stranaka jednog čovjeka". Lozanov dijagnosticira simptome umora kod stanovništva u odnosu na političke spasitelje. Umjesto toga, raste želja za trezvenom politikom.