„Branitelji Mariupolja“ pred vojnim sudom?

Na društvenoj mreži Telegram protjerana gradska uprava Mariupolja je objavila fotografije na kojima su navodno kavezi u mariupoljskoj filharmoniji. U objavi se kaže da ruski okupatori planiraju sud za „branitelje Mariupolja”, dakle za ratne zarobljenike iz redova zloglasne Azovske pukovnije.

Gradonačelnik Vajdem Bojtčeno zamolio je međunarodnu zajednicu za pomoć da se ne bi dogodila „druga Olenivka” – mislio je na masakr nad ukrajinskim vojnicima u zatvoru nadomak Donjecka, u kojem je izgorjelo 50 zatvorenika. Rusija tvrdi da je zatvor pogođen ukrajinskom raketom, a ukrajinska strana tvrdi da su ruski plaćenici podmetnuli požar kako bi sakrili tragove mučenja.

Montirani procesi protiv pripadnika Azova?

Posljednji ukrajinski vojnici u Mariupolju predali su se krajem svibnja. Neki od njih su u međuvremenu razmijenjeni za ruske zarobljenike, ali se u ruskom zarobljeništvu još uvijek nalazi 2.500 vojnika Azovske pukovnije. Njihovi suborci koji su razmijenjeni svjedoče o teškim mučenjima zarobljenika.

Ukrajinski političari se pribojavaju da bi ih samoproglašena Donjecka Narodna Republika (DNR) mogla izvesti pred sud. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pretpostavlja da bi sudski postupak mogao početi ove srijede (24.8.2022.), na trideset i prvu godišnjicu neovisnosti Ukrajine od Sovjetskog Saveza.

U Rusiji službeno ne postoji smrtna kazna, ali je DNR strance koji su se borili na ukrajinskoj strani već osudio na smrt zbog navodnog pokušaja nasilnog obaranja vlasti i terorizma. A Rusija je početkom kolovoza Azovsku pukovniju proglasila terorističkom organizacijom. Osim toga, njezine pripadnike optužuje za ratne zločine.

Pogubljenje ratnih zarobljenika bi – jednako kao i mučenje i zlostavljanje – predstavljalo kršenje Ženevske konvencije. Međutim, ne bi samo zbog toga smrtne presude imale posebno simboličko značenje za sve strane. Azovska pukovnija je prije početka rata bio specijalna postrojba.

Nacionalisti sa spornim simbolima

„Azovska pukovnija" osnovna je kao dobrovoljački odred u svibnju 2014. u Berdjansku, koji se nalazi oko 25 kilometara jugoistočno od Mariupolja. Tada su proruski separatisti proglasili ukrajinske oblasti Lugansk i Donjeck nezavisnim narodnim republikama. Borci Azova sudjelovali su u borbama u kojima je Ukrajina pod svoju kontrolu vratila lučki grad Mariupolj. Oko 1.000 tadašnjih pripadnika Azovske pukovnije raspolagalo je vlastitom artiljerijom i tenkovima. Krajem 2014. Azov je integriran u oružane snage Ukrajine.

Tadašnji pripadnici Azovske pukovnije su uglavnom potjecali iz male, ali vrlo aktivne grupe ukrajinskih ekstremnih desničara koja se zvala „Desni sektor“. Osnivač je bio Andrij Bilecki. Tada mu je bilo 34 godine, studirao je povijest u Harkovu. I on i nekoliko drugih ključnih osoba potječu iz istočne Ukrajine, materinski jezik im je ruski. Na početku su zagovarali jedinstvo Bjelorusa, Ukrajinaca i Rusa.

„To su bile grupe koje se u Nemačkoj nazivaju slobodna udruženja“, kaže Andreas Umland, stručnjak Štokholmskog centra za istočnoevropske studije.

Azovska pukovnija je sporna i zbog korištenja nacističkog simbola „Wolfsangel" na svojoj zastavi. „Wolfsangel ima ekstremnu desničarsku konotaciju, to je poganski simbol koji su isticali i pripadnici SS-a", kaže Andreas Umland iz Štokholmskog centra za istočnoeuropske studije. On dodaje: „Ali stanovništvo u Ukrajini ga ne smatra fašističkim simbolom." Azovska pukovnija tvrdi da se radi o stiliziranim slovima „N“ i „I“ i da je to skraćenica od „nacionalna ideja".

„Mit Azov"

Očito nije samo sporni simbol preživio integraciju u ukrajinske oružane snage. U Sjedinjenim Američkim Državama u Kongresu je 2019. pokrenuta inicijativa da se Azovska pukovnija, zbog bliskosti s nacističkom ideologijom, proglasi „terorističkom organizacijom“. Inicijativa nije prihvaćena.

Ipak, iz odgovora njemačke vlade na pitanje zastupničkog kluba stranke Ljevica u Bundestagu 2021. se može zaključiti da Azov i dalje održava veze s međunarodnom ekstremnom desnicom. Sve to baca sjenku na otpor Ukrajinaca u Mariupolju, koji mnogi doživljavaju kao herojstvo.

Umland o tome kaže da u normalnom slučaju mi vidimo desni ekstremizam kao nešto što je opasno i može dovesti do rata, ali da je u Ukrajini rat doveo do pretvaranja marginalnih desničarskih udruženja u političke pokrete. On tvrdi da se precjenjuje utjecaj desničarskih strujanja na društvo, a najveći broj Ukrajinaca u tim borcima vidi branitelje koji se suprotstavljaju nadmoćnom protivniku.

„Mit Azov" je prema Umlandu djelomično i proizvod ruske propagande. Postojanje navodne pukovnije ekstremnih desničara u ukrajinskoj vojsci poslužio je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kao dokaz da Ukrajinom dominiraju fašisti od kojih se navodno mora osloboditi narod. S uništenjem Azovske pukovnije u neku ruku bi ispunio jedan ratni cilj.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu