Bradati maratonac, uzdanica Armenaca

Sijeda brada, zelena maskirna majica i crna bejzbol-kapa. Tako ovih dana izgleda Nikol Pašinjan, vođa prosvjednog pokreta u Armeniji, do sada malo poznat izvan granica te zemlje. Ostavka premijera Serža Sargsjana proülog tjedna za Pašinjana je samo etapna pobjeda – on želi da početkom svibnja u parlamentu bude izabran za novog predsjednika vlade.

Tako hoće narod, poručuje Pašinjan na prosvjednim skupovima. A do tada – demonstracije se nastavljaju. Za samo nekoliko dana taj oporbeni vođa postao je nosilac nade u bivšoj sovjetskoj republici na južnom Kavkazu. Tko je taj čovjek i za što se zalaže?

Borbeni izgled, mirni prosvjedi

Kratak pregled događaja: 31. ožujka 2018. Nikol Pašinjan započinje svoje sudbonosno putovanje u Gjumriju, drugom po veličini gradu u Armeniji, na granici s Turskom. Još uvijek ne nosi bradu i s ruksakom na leđima djeluje više kao nekakav hodočasnik nego kao revolucionar. U pratnji nekoliko desetaka prijatelja taj 42-godišnjak skoro dva tjedna maršira zemljom od tri milijuna stanovnika.

U tom trenutku on je predsjednik liberalnog oporbenog saveza „Izlaz" (Jelk), koji je na parlamentarnim izborima prošle godine osvojio samo 7,7 posto glasova.

Prosvjed je usmjeren protiv Serža Sargsjana, koji, nakon deset godina provedenih na mjestu predsjednika države želi ostati na vlasti vukući konce kao premijer. Osnovu za to pruža mu reforma Ustava iz 2015. godine koja je Armeniju pretvorila u parlamentarnu republiku.

Pašinjan prolazi kroz brojne gradove prije nego što sredinom travnja stiže u glavni grad Erevan. Ne brije se, brada mu raste, isto kao i broj njegovih sljedbenika. Do kulminacije dolazi 17. travnja kada parlament bira Sargsjana za premijera čime ovaj krši ranije dana obećanja.

Deseci tisuća ljudi izlazi na ulice i paraliziraju glavni grad. Sargsjan podnosi ostavku. Prosvjedi ostaju mirni, usprkos borbenom izgledu pristaša Pašinjana. Armenija postaje poprište „plišane revolucije".

Maratonska trka oporbe

Ali Pašinjanova borba protiv Sargsjan nije sprint, već maraton koji je počeo prije nekoliko godina i u kojem se on pokazao kao izdržljiv. Taj oporbeni političar studirao je novinarstvo i devedesetih godina radio u raznim tiskanim medijima, u nekima od njih i kao glavni urednik. Zatim ulazi u politiku i 2007. kandidira na općim izborima – ali njegova stranka ostaje izvan parlamenta.

Pašinjan se vrlo rano pozicionirao kao protivnik Sargsjana, čovjeka koji godinama određuje armensku politiku, najprije kao ministar, zatim kao premijer i na kraju kao predsjednik. Prilikom gušenja prosvjeda koji su izbili nakon njegovog prvog izbora za predsjednika 2008. poginulo je deset ljudi.

Pašinjan je osuđen kao jedan od podstrekača demonstracija. Proveo je u zatvoru više od godinu dana, da bi 2011. bio amnestiran. Promijenio je stranku i 2012. i 2017. biva izabran za zastupnika u parlamentu. Pored toga, 2017. kandidirao je za gradonačelnika Erevana i završio kao drugi s 21 posto glasova.

Armenski politički analitičar Ruben Megrabjan ocjenjuje da je Pašinjan neprikosnoveni lider prosvjeda. „Bio je na pravom mjestu u pravo vrijeme, on je taj koji je dao signal za početak", kaže Megrabjan. Mase ga prate, ali ne zato što je omiljen, već „zato što je situacija u zemlji nepodnošljiva".

Pašinjan i njegovi sljedbenici namjeravaju iz temelja reformirati Armeniju, razbiti stare strukture moći do sada vladajuće Republikanske stranke. Smatra se da je to glavni uzrok rasprostranjene korupcije i velikog siromaštva u zemlji.

Bez geopolitičkog konteksta?

Promatrači su suglasni da, za razliku od Ukrajine, geopolitička pozicija Armenije između Rusije i Europske unije u prosvjedima ne igra nikakvu ulogu. Armenija je blizak saveznik Rusije koja u Moskvi vidi silu-zaštitnicu, prije svega u zamrznutom konfliktu s Azerbajdžanom oko regije Nagornji Karabah.

Još 2013. Armenija je napustila pregovore o pridruživanju Europskoj uniji i umjesto toga pridružila se Euroazijskoj uniji, savezu bivših sovjetskih republika s Rusijom na čelu.

Aktualni oporbeni pokret „nema nikakav geopolitički kontekst", izjavio je Pašinjan u intervjuu za ruske novine RBK. Njegov izborni program govori međutim nešto drugo: u njemu se zalaže za europske integracije i predviđa eventualno istupanje iz Euroazijske unije.

Pašinjan se međutim za sada koncentrira na unutarnju politiku, u namjeri da proširi svoj dosadašnji uspjeh. Ali njegova snaga kao vođe uličnih prosvjeda ujedno je i njegova slabost jer u aktualnom sazivu parlamenta njegov savez nema većinu. On se oslanja na glasove vladajuće koalicije koja se raspala nakon ostavke Sargasjana.

Ako ne bude izabran za premijera i ako budu raspisani novi izbori, njegova stranka pozvat će na bojkot i nastaviti s prosvjedima, najavio je oporbeni vođa u petak (27.4.). Čini se da se Pašinjan priprema za produženu bitku za vlast.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.