Božić uz zvjezdice s cimetom i baklavom

Djeca uče pjesme Heinricha Heinea i Rainera Maria Rilkea, pišu vlastite stihove o Božiću i u zboru pjevaju njemačke pjesme. Za muslimansku i kršćansku djecu bonske osnovne škole "Domhof" ovaj događaj ne predstavlja ništa novo. Za vrijeme adventa djeca svakodnevno uvježbavaju program kojeg će prikazati roditeljima na nadolazećoj božićnoj priredbi. Svako jutro pale svijeće na tradicionalnom adventskom vijencu. Imaju i adventski kalendar napunjen čokoladicama - on se nalazi na zidu u učinioci. A jednom tjedno jedan student Glazbene akademije, školsku aulu pretvara u koncertnu dvoranu na kojoj izvodi (pred)božićni program.

Poštivanje drugih kultura

Oko 340 učenika i učenica iz 29 zemalja u ovoj školi ne uče samo matematiku i njemački, već prije svega i poštivanje drugih kultura i vjeroispovijesti. "Kod nas se sva djece, bez obzira radi li se o kršćanima ili muslimanima, pripremaju za Božić", kaže Annie Kawka- Wegmann, ravnateljica škole. Rođenje Kristovo bitno je naime i za djecu muslimanske vjere budući da i oni priznaju Isusa kao važnog proroka. Isa, kako muslimani nazivaju Isusa, u Kuranu se spominje u petnaest sura. Annie Kawka- Wegmann naučila je to od svojih muslimanskih učenika

Šezdeset posto učenika bonske osnovne škole "Domhof" ima migracijsku pozadinu.  Većina je podrijetlom iz neke arapske zemlje te stoga ne čudi da božićni stol u razredu uklrašavaju ne samo kolačići poput zvjezdica s cimetom već i - baklava. Islam je u ovoj školi odavno sastavni dio svakodnevice, iako je put do toga ponekad bio težak. Većina djece je islamske je vjeroispovijesti, no upravi škole je usprkos tome bilo stalo do toga da u školi ne obilježavaju samo muslimanske blagdane kao što je Ramazan, već i kršćanske blagdane poput Božića. U međuvremenu su učenici ove škole naučili dosta o drugoj religiji. "Marija je na Božić u jaslicama rodila dijete", priča devetogodišnja Sama. Njezin vršnjak Naima dodaje da je u Kuranu priča malo drugačija: Tamo je Isa rođen pod stablom smokve.

Božićna priča i za muslimansku djecu

Učenici svoje znanje o drugim religijama nisu stekli slučajno: zbog velikog broja muslimanske djece uprava škola se prijavila i za sudjelovanje u jednom posebnom projektu. U njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni i Vestfaliji, uveden je naime 1998. godine, u ponekim školama, predmet  muslimanskog vjeronauka na njemačkom jeziku. Za razliku od redovne nastave  vjeronauka, kakva se predaje u kršćanskim crkvama, ovdje se znanje o islamu prenosi isključivo pod nadzorom države. Ovaj vjeronauk od 2004. godine ovdje predaje jedan posebno zaposlen muslimanski vjeroučitelj. No, upravo zahvaljujući njemu su muslimanski učenici Sama i Naima naučili nešto i o Božiću. "Bitno mi je da i kršćanska slavlja uključim u naš vjeronauk, a Božić je među njima naravno posebno važan", ističe Bernd Ridwan Bauknecht.

U program uključeni i roditelji

Pored vjeronauka za muslimansku djecu, ova zapravo katolička osnovna škola u Bonnu, osmislila je zajedno sa Sveučilištem u Kölnu jedan poseban program. Riječ je o tome da se u nastavi kombiniraju materinji i njemački jezik. Njihov je trud urodio plodom. Prema službenim statističkim rezultatima prijelazna kvota broja učenika, koji se kasnije upisuju na gimnazije, nadilazi prosjek u ovoj pokrajini i to za čak 70 posto. 

Osim toga, ravnateljica škole Annie Kawka –Wegmann već je prije nekoliko godina u nastavu uvela i princip poznat pod nazivom "Koala-princip". Radi se o tome da učitelji u školska zbivanja nastoje uključiti i roditelje djece migracijske pozadine kao i Nijemce. Mogućnost sudjelovanja na svečanostima poput Božića dodatno utječu i na pozitivan dijalog među roditeljima.

No, ovim programom nisu oduševljeni baš svi.  "Redovito nam dolaze roditelji, koji djecu ispisuju iz programa kad čuju da mi ovdje nudimo i nastavu na drugim materinjim jezicima kao što su arapski ili turski", objašnjava ravnateljica. "Postoje i  roditelji muslimani koji imaju problem s božićnom jelkom, no to su izuzeci. Poštivanje materinjeg jezika i vjeroispovijesti nekog drugog čine osnovu međusobnog razumijevanja. Upravo se religija manifestira u kulturi i zato su ovakve svečanosti od velikog značaja", kaže Annie Kawka-Wegmann.

Baklava ispod božićnog drvca

Zajedničke proslave muslimanskih blagdana, zatrašili su, kaže ravneteljica, mnoge  njemačke roditelje pa su oni svoju djecu ispisali iz ovog programa. S druge strane treba reći da su u Njemačkoj rijetke muslimanske obitelji koje slave Božić. No, oni koji to čine, kite božićnu jelku, poslužuju kolače pripremljene na orijentalan način a neki su čak prihvatili i običaj darivanja. Na koncu, za djecu je to ionako najvažniji trenutak Božića. Bilo da se radi o muslimanskoj ili kršćanskoj djeci, njihove se oči drugačije svjetle kada pričaju što si sve žele. Od najnovijeg "Harry Pottera", nogometnih dresova pa sve do novog ruksaka - popis želja je dugačak i on ne mari za vjeroispovjest i kulturnu pozadinu.

 Autorica: Ulrike Hummel/Doroteja Jaković

Odg.ured: Željka Telišman