1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Borba za politički centar

1. studenoga 2022

Dosadašnja predsjednica vlade Frederiksen i ujedinjeni konzervativni blok natječu se na parlamentarnim izborima u Danskoj. Ali, prema ispitivanjima javnog mnijenja presudnu ulogu bi mogao odigrati jedan bivši premijer.

https://p.dw.com/p/4IsUc
Mette Frederiksen
Mette FrederiksenFoto: picture alliance / Ritzau Scanpix

Predsjednica danske vlade Mette Frederiksen očekuje da široka većina u sredini političkog spektra sastavi buduću vladu. Nakon gotovo tri i pol godine na čelu manjinske vlade koju je podržavala ljevica, ova socijaldemokratkinja želi suradnju ne osvrćući se na tradicionalne političke blokove. Kod njemačkog sjevernog susjeda takva konstelacija bi bila rijetkost. Ali Frederiksen smatra da bi to bilo ispravno s obzirom na brojne krize u svijetu.

Konzervativna oporba, međutim, ne želi u tomu sudjelovati. A bivši predsjednik danske vlade Lars Loekke Rasmussen mogao bi, prema najnovijim ispitivanjima javnog mnijenja, sa svojom novom strankom biti pobjednik ovih izbora (1.11.). Jer, posljednjih tjedana on bilježi snažan rast popularnosti.

Lars Loekke Rasmussen
Lars Loekke RasmussenFoto: Mads Claus Rasmussen/Ritzau Scanpix/IMAGO

„Mama Mette"

Frederiksen (44) je jedna od najmlađih predsjednica vlade u Europi. Ona je na čelu socijaldemokratske manjinske vlade u Danskoj od 2019. Dobro je vodila Dansku u vrijeme korona-krize i ostavlja dojam jake državnice u koju se njezini sunarodnjaci mogu u krizama pouzdati. „Sigurno kroz nesigurna vremena" je njezino glavno izborno geslo, pri čemu očito u vidu ima rat u Ukrajini i energetsku krizu. Ali, kritičari joj predbacuju preveliku koncentraciju moći, što joj je donijelo pomalo posprdan nadimak „Mor Mette" (Mama Mette). Ali, među biračima ipak uživa veliku popularnost.

Frederiksen je s raspisivanjem novih izbora mogla zapravo čekati do lipnja 2023. Ali se morala pokoriti ultimatumu lijevo liberalne stranke Radikale Venstre, koja ju je podupirala. Prijepor je nastao zbog skandala oko masovnog ubijanja milijuna zamoraca uzgojenih radi proizvodnje krzna.

Mette Frederiksen
Mette Frederiksen objavljuje raspisivanje izboraFoto: Thibault Savary/Le Pictorium/MAXPPP/dpa/picture alliance/dpa/MAXPPP

Kad je Frederiksen početkom listopada objavila datum izbora za javnost je imala i jedno iznenađenje. Najavila je da želi vladu sastavljenu iz širokog spektra stranaka iz oba tradicionalna politička bloka. „Došlo je vrijeme da se u Danskoj iskuša novi oblik vlade", rekla je ona. Time je počelo veliko taktiziranje, jer je Frederiksen poslala signal i u smjeru svoga dosadašnjeg lijevog političkog tabora, kako objašnjava politolog Kasper Moller Hansen sa sveučilišta u Kopenhagenu. „Ona svojim prijateljima u crvenom bloku kaže da nije spremna prihvatiti njihove zahtjeve."

Sve više stranaka

Ovaj put se natječe 14 stranaka, tri više nego 2019. godine. Izborni prag za ulazak u danski parlament je dva posto. Danski vodeći političari često imaju sklonost osnovati novu stranku ako nisu zadovoljni sa svojom starom. Liberalno-konzervativnoj stranci Venstre na čelu koje je Jakob Ellemann-Jensen, iz koje je bio predsjednik vlade Loekke do 2019. godine, to se u novije vrijeme dogodilo već dva puta. Najprije je Loekke 2021. osnovao vlastitu stranku Umjereni, a onda je njegov primjer slijedila i bivša ministrica za strance i integraciju Inger Stoejberg koja je ljetos osnovala takozvane Danske demokrate.

Venstre se već duže nalazi u krizi, a s Loekkeom i Stoejberg je izgubila dvoje snažnih političara. Ipak, Ellemann-Jensen ne želi prihvatiti ponudu Mette Frederiksen o stvaranju široke koalicije u političkom centru. On nastupa kao vođa bloka koji okuplja šest liberalnih, konzervativnih i desno-populističkih stranaka, među kojima su i Danski demokrati Inger Stoejberg.

Inger Støjberg
Inger StøjbergFoto: Martin Sylvest/AFP

Skandinavske zemlje su poznate po tomu da često sastavljaju manjinske vlade. Nedostatak je da ne raspolažu vlastitom većinom, ali je prednost da su fleksibilnije u potrazi za većinom u parlamentu. Frederiksen je, primjerice, većinom dobivala potporu ljevice, ali kod strogog odbijanja useljavanja migranata dobila je potporu desnice. I u Švedskoj je nedavno sastavljena manjinska vlada konzervativaca i liberala, kojoj je za postizanje većine u parlamentu prilikom glasovanja potrebna potpora  desnih populista Švedskih demokrata.

Jezičac na vagi Loekke?

Politolog Moller Hansen je gotovo siguran da će Dansku i ubuduće voditi manjinska vlada, ali koja će se sastojati od više nego jedne stranke. Odlučujući čovjek bi mogao biti upravo u sredini: Loekke, koji je ideju suradnje lijevog i desnog centra iznio već prije izbora 2019. godine, a koji je posljednjih tjedana u ispitivanjima javnog mnijenja doživio snažan uspon. Prije mjesec dana njegovi Umjereni su bili malo iznad izbornog praga od dva posto, a onda je krenuo uspon. Prema najnovijim ispitivanjima Umjereni dobivaju više od 11 posto, što znači da ne zaostaju puno za bivšom Loekkeovom strankom Venstre.

Izgleda da ni jedan tabor neće bez Lokkea moći osvojiti većinu od 90 mandata. Parlament ima ukupno 179 zastupnika. „Lars Loekke će igrati presudnu ulogu", kaže Moller Hansen. I ne samo to: s obzirom na pregovaračku vještinu bivšeg premijera i njegovu poziciju u sredini, on bi mogao nakon tri i pol godine opet postati predsjednik vlade.

aj/dpa