Bećirovićeva poruka Stoltenbergu: „Pozovite BiH u NATO“

„Nemiri" i „sukobi" – spominju se u reakcijama političara iz Republike Srpske (RS) u BiH nakon susreta predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga u Bruxellesu u ponedjeljak (8.4.).

Bećirović i Stoltenberg razgovarali su o političkoj i sigurnosnoj situaciji u BiH i regiji, nakon što je u RS-u donesena još jedna odluka kojom se suspendiraju državne nadležnosti, ovoga puta u vezi s predstojećim izborima, i nakon poruka iz Beograda i RS-a da bi nova rezolucija o genocidu u Srebrenici mogla pogoršati sigurnosne prilike u regiji.

„Usvajanje rezolucije izazvalo bi unutarnje nemire u BiH", navela je ranije članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u pismu Ujedinjenim narodima (UN). Njezino pismo je glavnom tajniku UN-a Antóniu Guterresu dostavio ambasador Srbije pri UN-u Nemanja Stevanović. On je, kako prenose mediji u BiH, pojasnio da „monopol nad diplomatskim kanalima u UN-u trenutno ima jedna etnička strana u BiH“, također naglašavajući da bi rezolucija o genocidu u Srebrenici mogla imati „opasne posljedice".

Što je rečeno u Bruxellesu?

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović izjavio je nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Bruxellesu da podržava „proaktivno“ djelovanje NATO-a uključujući i mjere odvraćanja te eventualnu nazočnost snaga NATO-a u vojnim bazama u BiH.
Naglasio je da je punopravno članstvo BiH u NATO-u „jedan od strateških vanjskopolitičkih prioriteta BiH, što su odlučile bosansko-hercegovačke institucije glasovima iz oba entiteta i svih naroda u BiH".

„BiH se pokazala kao pouzdan partner NATO-a, između ostalog, usvajanjem tri Godišnja nacionalna plana (ANP) nakon čega je NATO službeno potvrdio da je aktiviran Akcijski plan za članstvo (MAP)“, rekao je Bećirović.

On je predložio Stoltenbergu da NATO pozove BiH u punopravno članstvo i da obnovi nazočnost u vojnim bazama u BiH. „BiH je spremna za zajedničko djelovanje u skladu s NATO-standardima“, poručio je Bećirović.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izrazio je „duboku zabrinutost secesionističkom politikom u BiH“ koju je nazvao „nesmotrenom" i „opasnom", jer podriva teško postignuti napredak i otežava reforme. Poručio je da svi političari moraju raditi zajedno kako bi sačuvali jedinstvo i zaštitili državne institucije što je ključno za mir i sigurnost u BiH, ali i za stabilnost zapadnog Balkana.

Dodao je da je BiH dugogodišnji partner NATO-a koji snažno podržava njezin suverenitet i teritorijalni integritet, kao i operaciju Althea. „Savez pozdravlja napore BiH da poboljša stanje Oružanih snaga BiH kako bi još bliže surađivale s NATO-om", rekao je Stoltenberg.

Negodovanja u RS-u

Reakcije iz RS-a na Bećirovićeve briselske poruke su očekivane. Zastupnik „Ujedinjene Srpske" (članica vladajuće koalicije u RS-u) u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Milan Petković smatra da bi članstvo BiH u NATO-u moglo izazvati „netrpeljivosti i sukobe".

Željka Cvijanović vjeruje da su Bećirovićevi pozivi NATO-u „neodgovorni" i „hazarderski". „Smatram da je neodgovorno, nepotrebno, pa i hazarderski upućivati ovakve pozive NATO-u u situaciji kada znate da u samoj BiH ne postoji konsenzus o članstvu“, istakla je Cvijanović.

Šef Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta BiH Sredoje Nović (SNSD) smatra da Denis Bećirović svojim izjavama u sjedištu NATO-a u Bruxellesu „želi izazvati nemire i nervozu u BiH".

Nakon ocjene Jensa Stoltenberga da je secesionistička politika u BiH „nesmotrena i opasna“, analitičari podsjećaju da je niz političkih poteza u RS-u, od suspenzije Ustavnog suda BiH i odluka OHR-a, do suspenzije nadležnosti Središnjeg izbornog povjerenstva BiH za provođenje predstojećih lokalnih izbora, upravo u funkciji secesije i slabljenja BiH kao države.

Đuro Kozar: „Vučić neće žrtvovati mir zbog Dodikovih avantura"

Vojno-politički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar upozorava da secesija nije moguća mirnim putem i da bi NATO u slučaju pokušaja secesije „zaštitio BiH kao partnersku zemlju".

Kozar ocjenjuje da su djelovanja političara iz RS-a i Srbije koordinirana i da Milorad Dodik ima verbalnu podršku Aleksandra Vučića, ali da Srbija ne bi intervenirala u BiH.

„Ako bi u BiH i došlo do nemira koje prizivaju pojedini političari iz RS-a, mislim da vojno-policijske snage iz Srbije ne bi prešle Drinu radi intervencije, odnosno Vučić ne bi žrtvovao mir u Srbiji radi Dodikovih političkih avantura“, kaže Kozar za DW.

On, također, napominje da napetosti na zapadnom Balkanu nije moguće promatrati izvan šireg geopolitičkog konteksta i da „maligni utjecaj Rusije“ NATO može oslabiti već u svibnju. „BiH će na sljedećem samitu dobiti kandidatski status što je samo korak do konačnog prijema, ali za prijem u punopravno članstvo, kako je rekao Stoltenberg, treba provesti nužne reforme. Što se tiče opredijeljenosti za ulazak u NATO, vjerujem da će ona u konačnici morati biti potvrđena i referendumom u BiH", kaže Kozar.

Macron i Vučić o BiH

O BiH se, između ostalog, u ponedjeljak (8.4.) razgovaralo i u Parizu, tijekom susreta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. „Srbija je uvijek podržavala integritet BiH, ali i integritet RS-a u okviru BiH, u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, to će i nastaviti činiti i Francuska na to može uvijek računati", rekao je Vučić.

Macron je, kako prenose srpski mediji, izjavio da „cijeni privrženost Srbije jedinstvu BiH". „Europa će pružiti svu podršku da se nadvladaju konflikti iz prošlosti", navodi Macron.

A da „konflikti iz prošlosti“ još nisu riješeni, potvrđuje i inicijativa da se u UN-u krajem travnja usvoji rezolucija kojom bi se osudio genocid u Srebrenici, veličanje ratnih zločina i zločinaca te ustanovio Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Vučić je ranije, govoreći o najavljenoj rezoluciji UN-a, rekao da bi nakon usvajanja rezolucije mogao uslijediti i zahtjev za ukidanjem RS-a. „Odmah sutradan izaći će se s inicijativom za ukidanje RS-a, na osnovi stava da političke tvorevine koje su zasnovane na genocidu ne mogu postojati. Tražit će se i ratna odšteta od Srbije“, rekao Vučić.

Čekaju se američki izbori

Koordinator Igmanske inicijative iz Beograda Aleksandar Popov smatra da je BiH 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma „na rubu raspada". „To se može zaključiti ako pratimo poruke nacionalnih lidera, a tu prije svega mislim na Milorada Dodika, čije se ponašanje dugo toleriralo zbog zategnutih odnosa na Kosovu“, kaže Popov, upozoravajući da se krize na Balkanu prenose „sistemom spojenih posuda".

„Ruski utjecaj ovdje postoji i od ranije, a posebno od ruske agresije na Ukrajinu. I koliko god je u dijelovima zapadnobalkanske regije slabio utjecaj Europske unije, jer se EU fokusirao samo na Kosovo, toliko je u tim dijelovima, uključujući BiH, jačao ruski utjecaj. Taj je proces posebno bio izražen u vrijeme njemačke kancelarke Angele Merkel koja je puno toga uradila da Kosovo dobije elemente državnosti", kaže Popov za DW.

On smatra da su nedavna preporuka za prijem Kosova u Vijeće Europe i najavljena UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, ali i predstojeći beogradski i lokalni izbori u Srbiji, „uzroci nervoze" srbijanske vlasti i da Dodik i Vučić u takvim situacijama često „odigraju dupli pas" kako bi pozornost javnosti preusmjerili s teških socijalno-ekonomskih prilika na „vitalne nacionalne interese".

U biti, kaže Aleksandar Popov, radi se o kupovini vremena – nakon izbora u EU-u, čekaju se i američki predsjednički izbori u studenom, od čijih će rezultata umnogome ovisiti geopolitička preslagivanja i na zapadnom Balkanu.