Bez poreza na imovinu Njemačka izgubila 380 milijardi eura

Do 1996. imovina bogataša u Njemačkoj oporezivana je s jedan posto godišnje. Od 1997. taj porez se više ne ubire.

Zbog te odluke njemački državni proračun je siromašniji za preko 380 milijardi eura, pokazala je jedna studija koju je provela mreža za poreznu pravdu Netzwerk Steuergerechtigkeit u suradnji s organizacijom za pomoć u razvoju Oxfam, a koja je predstavljena ovoga tjedna.

Propušteni prihodi od 380 milijardi eura odgovaraju oko 80 posto njemačkog saveznog proračuna za 2024. godinu, koji predviđa izdatke od 477 milijardi eura.

Istovremeno je imovina 100 najbogatijih Nijemaca od 2001. porasla za oko 460 milijardi eura, navodi se u toj studiji.

100 godina borbe protiv bijega od poreza

„Velika većina ljudi zapravo zagovara ponovno uvođenje tog poreza, ali istovremeno se boji bijega imućnih zbog poreza", kažu autori studije Michaela Alka i Christoph Trautvetter iz mreže Netzwerk Steuergerechtigkeit, koja je registrirana udruga sa sjedištem u Berlinu.

Studija je naslovljena „Nema straha od bijega zbog poreza", a istražila je kojim zakonima je njemačka država u posljednjih stotinu godina pokušavala spriječiti bijeg kapitala zbog poreza.

Prebaciti jednostavno osobno prebivalište u inozemstvo za bogataše je jako skupo od uvođenja poreza u slučaju selidbe 1972. godine. Taj porez nazvan „Wegzugsteuer" obvezuje bogataše da „oko trećine ukupne imovine stečene u Njemačkoj ostave na granici", kaže se u studiji.

Sedam njemačkih milijardera su neposredno prije uvođenja toga poreza preselili u inozemstvo. Na kasnije pokušaje bijega od poreza, primjerice preseljenja obitelji Porsche u 2010. godini, zakonodavac je reagirao i zatvorio rupe u zakonu. „Danas je preseljenje bez plaćanja poreza moguće samo ako imovina u Njemačkoj ostaje s obvezom plaćanja poreza", kažu autori studije.

Slabo poznati porezi

I prebacivanje poduzeća ili dijelova poduzeća u inozemstvo može biti skupo. U javnosti slabo poznate vrste poreza kao što su „Entstrickungsbesteuerung" (koristi se i pojam Exit Tax) ili porez prilikom prebacivanja nekih funkcija poduzeća u inozemstvo dovodile su do toga da su vlasnici gotovo polovicu svoje imovine stečene u Njemačkoj morali predati poreznoj upravi, kaže se u studiji.

I klasično izbjegavanje plaćanja poreza je postalo teže, kaže se u studiji, otkako je 2017. stupila na snagu automatska razmjena podataka na temelju koje njemačka porezna uprava dobiva podatke iz više od 100 zemalja o tamošnjim računima njemačkih poreznih obveznika.

U studiji se zaključuje da nije utemeljen strah da će milijarderi u slučaju ponovnog uvođenja poreza na imovinu napustiti Njemačku. Nema ni razloga za strah da će uvođenje takvog poreza dovesti do gubitka radnih mjesta u Njemačkoj, navodi se u studiji.

Pohvala i zahtjev

Autori studije dobro ocjenjuju njemačke porezne zakone. Njemačka je posljednjih desetljeća etablirala sveobuhvatna pravila koja na međunarodnoj razini mogu poslužiti kao uzor, a koja izbjegavanja plaćanja poreza jako otežavaju ili čak potpuno onemogućuju, kažu autori studije.

Ponovno uvođenje poreza na imovinu je zato „ne samo moguće nego i nužno potrebno", kaže se u studiji.

Mogućnost oporezivanja imovine izričito je predviđena 106. člankom Temeljnog zakona (njemačkog Ustava). Tamo također stoji da prihodi od toga pripadaju saveznim pokrajinama.

Ali, Savezni ustavni sud je 1995. presudio da način na koji je porez na imovinu do tada ubiran nije u skladu s Temeljnim zakonom. Suci su kritizirali zastarjeli način procjene vrijednosti nekretnina koji je vodio preniskom oporezivanju.

Kako je došlo do ukidanja poreza?

Tadašnja savezna vlada CDU/CSU-a i FDP-a odlučila se protiv novog vrednovanja i većeg oporezivanja nekretnina. U obrazloženju je ukazala na visoku stopu za oporezivanje najvećih dohodaka od 53 posto. Danas je najviša stopa za oporezivanje dohotka 45 posto.

Nakon toga je savezna vlada pod vodstvom Helmuta Kohla odustala od ubiranja poreza na imovinu. Ali, Zakon o oporezivanju imovine nije ukinut.

Posljednje godine kad je ubiran porez na imovinu, 1996., on je donio preračunato 4,6 milijardi eura. Pritom je za svakog člana obitelji iznos od oko 60.000 eura bio oslobođen plaćanja poreza. Osim toga su dugovi mogli biti odbijeni od vrijednosti imovine.

Procjena studije da je Njemačka od tada izgubila 380 milijardi eura temelji se na pretpostavci da bi se prihodi od poreza na imovinu razvijali slično kao i posljednjih godina prije prestanka ubiranja poreza.

U tom slučaju bi godišnji prihodi do 2023. porasli na oko 30 milijardi eura, a ukupni prihod od poreza na imovinu od 1997. do 2023. iznosio bi najmanje 380 milijardi eura.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.