1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Aviolinija Beograd-Priština otvara nove koridore

Anila Shuka
21. siječnja 2020

Koji će biti sljedeći koraci nakon dogovora o otvaranju aviolinije Beograd-Priština? O tome u intervjuu za DW govori direktor Kosovske uprave civilnog zrakoplovstva Eset Beriša.

https://p.dw.com/p/3WZ00
Avion Eurowingsa
Eurowings bi uskoro mogao letjeti iz iz Beograda za PrištinuFoto: picture-alliance/dpa/F. Gentsch

Nakon više od 20 godina bi ponovo trebala biti uspostavljenja direktna zračna linija Beograda i Prištine. To je u ponedjeljak dogovoreno u Berlinu. Letjeti bi trebali zrakoplovi njemačke kompanije Eurowings. Dogovor je postignut uz posredovanje američkog veleposlanika u Berlinu Richarda Grenella, a izjavu o namjerama u veleposlanstvu SAD u Njemačkoj su potpisali predstavnici Srbije i Kosova. Potpisivanju dokumenta je nazočio i izvršni direktor Eurowingsa Michael Knitter. No prije nego što prvi avion poleti, potrebno je dosta toga razjasniti. O još otvorenim pitanjima smo razgovarali s direktorom Kosovske uprave civilnog zrakoplovstva Esatom Berišom:

DW: Gospodine Beriša, što je točno potpisano u ponedjeljak u Berlinu?

Eset Beriša: Riječ je pismu o namjerama kojim je njemačka kompanija „Lufthansa“ izrazila zainteresiranost za otvaranje aviolinije Priština-Beograd. U ime institucija Kosova obećali smo da ćemo to podržati, u smislu pribavljanja dozvola i različitih odobrenja za otvaranje te aviolinije. Ovo je inicijativa američkog veleposlanika Richarda Grenella (koji je i specijalni izaslanik američkog predsjednika za Srbiju i Kosovo, op. ur.) s ciljem da se ljudi i roba prevoze i zračnim putem. Trenutno dvije države povezuju kopnene rute, ali zračni put ne postoji, jer on ne funkcionira od 1999. Ovo je i korak ka normalizaciji odnosa dviju država.

Berlin Unterzeichnung eines Abkommens zwischen Kosovo und Serbien über Luftverkehrsdienst mit Richard Grenell in US Botschaft
Potpisivanje sporazuma u Berlinu: Richard Grenell (lijevo) i Eset BerishaFoto: DW/Anila Shuka

Koji su sljedeći koraci?

To će zavisiti od sporazuma koji će kosovske vlasti sklopiti s NATO-om u okviru normalizacije kosovskog zračnog prostora. Prema Vojno-tehničkom sporazumu iz 1999. godine, odgovornost za zračni prostor Kosova preuzeo je NATO, odnosno Kfor. Kosovske vlasti blisko surađuju sa zvaničnicima Kfor-a u smislu koordinacije i odobravanja letova koji se odvijaju u zračnom prostoru Kosova. U okviru normalizacije zračnog prostora Kosova, nadležnosti će biti prenijete lokalnim vlastima, odnosno Upravi za civilno zrakoplovstvo i Agenciji za kontrolu leta Republike Kosovo.

Da li su možda i neke druge kompanije osim „Lufthanse", odnosno njene firme „Eurowings", zainteresirane za letove na liniji Beograd-Priština?

Nemamo takve informacije, ali očekujem da će biti i drugih ponuda, odnosno da će se i druge aviokompanije uključiti. I Kosovo i Srbija su potpisnice Sporazuma o zajedničkom europskom zračnom prostoru koji omogućava avionski prijevoz u svim zemljama Europske unije, kao i zemljama partnerima, odnosno zemljama Zapadnog Balkana. Tržište za zračni promet je dakle slobodno, nije ograničeno, ali je potrebno da države daju odobrenje nekoj aviokompaniji za let u njenom zračnom prostoru. Dozvola za let može se izdati samo nakon što se prihvati proces normalizacije kosovskog zračnog prostora koji sada kontrolira NATO.

Kakvu korist ima Kosovo od toga?

To znači mogućnost otvaranja zračnih koridora ka susjednim državama. Koridori koji prolaze kroz zračni prostor Kosova sada idu samo preko Sjeverne Makedonije. Ovaj korak omogućuje otvaranje i drugih koridora, prema drugim državama, poput Srbije, Crne Gore i Albanije.

Američki veleposlanik je ocijenio da je potpisivanje ovog dokumenta „povijesni" čin. Da li i vi to tako vidite?

Berlin Unterzeichnung eines Abkommens zwischen Kosovo und Serbien über Luftverkehrsdienst mit Richard Grenell in US Botschaft
Američki veleposlanik Grenell (drugi s lijeva) je ponosan: Potpisan je sporazum o zračnom prometu između Srbije i KosovaFoto: picture-alliance/AP/M. Sohn

Verujem da jest, zato što se time ruši blokada zračnog prostora Republike Kosovo koja postoji od 1999. godine. To je vrlo pozitivan korak u cilju potpune normalizacije zračnog prostora kroz otvaranje novih koridora ka drugim zemljama.

Eset Beriša je generalni direktor Kosovske uprave civilnog zrakoplovstva. U Berlinu je u ponedeljak (20.1.) potpisao zajedničku izjavu sa Lufthansom o otvaranju aviolinije Priština-Beograd.