Austrija bira: što je u igri?

Nakon izbora u nedjelju (29. rujna) politička scena Austrije vjerojatno će izgledati znatno drugačije nego sada - i to za narednih pet godina, jer toliko traje puni zakonodavni period u Austriji.

Oko 6,3 milijuna birača u zemlji može birati između vrlo različitih stranaka. Međutim, ključno pitanje je hoće li desničarska Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) ponovno biti najjača politička snaga. Na europskim izborima početkom lipnja desničarski populisti osvojili su najviše glasova (25,3%), odmah iza njih su bili konzervativci ÖVP (24,5%) i potom socijaldemokrati (23,2%).

Desničari odavno prednjače u anketama

No, u anketama je FPÖ više od godinu dana na prvom mjestu. Sudeći prema posljednjim anketama mogla bi dobiti 26-27 posto glasova.

Iza nje je konzervativna Austrijska narodna stranka (ÖVP) s 25 posto i Socijaldemokrati s 21 posto potpore.

Zeleni, koji su trenutno u vladi, i liberalna stranka NEOS bore se za četvrto mjesto s oko deset posto.

Dvije male stranke, Komunistička partija Austrije (KPO) i Pivska stranka kabaretskog umjetnika Dominika Vlaznya, i dalje se nadaju da će prijeći prag od četiri posto i ući u parlament.

Ima li desničarski populist Kickl šanse postati kancelar?

Obično se na izborima govori o brojnim temama, kaže Silvia Kritzinger, profesorica političkih znanosti na Sveučilištu u Beču, u intervjuu za DW. No na ovim izborima, migracija i sigurnost su posebno važni za mnoge glasače u Austriji.

„Neka bude volja vaša", obećava desničarski populist Herbert Kickl na predizbornim plakatima diljem zemlje. Svojim biračima poručuje da želi postati „narodni kancelar". To je izraz koji je koristio i Adolf Hitler, iako Kickl negira bilo kakvu namjernu aluziju.

No čak i ako osvoji najviše glasova, njegovom planu stoje na putu još najmanje dva čovjeka - aktualni kancelar Karl Nehammer (ÖVP) i predsjednik Alexander Van der Bellen (Zeleni).

Van der Bellen je odgovoran za imenovanje saveznog kancelara. Šef države je slobodan i neovisan u odluci koga će imenovati, kaže Peter Filzmaier. U Austriji kancelara ne bira parlament, objašnjava za DW profesor politike na Dunavskom sveučilištu u Kremsu.

Van der Bellen je unaprijed jasno dao do znanja da ne bi imenovao Kickla za kancelara. Dakle, mandat za formiranje vlade možda neće nužno pripasti pobjedniku izbora.

Nehammer ne želi u vladu s Kicklom

Karl Nehammer je više puta isključio mogućnost ulaska u koaliciju s Kicklom ili čak vođenja pregovora o formiranju vlade s njim. U TV duelu ovog tjedna aktualni kancelar opisao je svog izazivača kao „radikaliziranog" i optužio ga za širenje teorija zavjere.

Međutim, ovaj stav odnosi se samo na Herberta Kickla, dok suradnju s FPÖ-om Nehammer nije u potpunosti isključio.

Koje su moguće koalicije?

Promatrači primjećuju sličnosti između ÖVP-a i FPÖ-a, primjerice u području ekonomske ili migracijske politike: obje stranke zalažu se za restriktivan kurs u migracijskoj politici.

U svom izbornom programu, ÖVP se zalaže za „strogi sustav azila", želi zaustaviti ilegalnu migraciju i u inozemstvu uspostaviti procedure za dobivanje azila.

FPÖ, s druge strane, nastavlja promicati ideju „Tvrđava Austrija", zalažući se za odbijanje migranata na austrijskoj granici, postavljanje graničnih ograda na osjetljivim područjima i suspendiranje prava na azil u slučaju preopterećenja. Također, stranka se zalaže za takozvanu „remigraciju", pod kojom desničarski populisti podrazumijevaju „povratak svih ilegalnih migranata na temelju zakonskih odredbi".

Posljednja koalicija između ÖVP-a i FPÖ-a bila je pod tadašnjim saveznim kancelarom Sebastianom Kurzom. Ona je iznenada okončana zbog takozvane „Ibiza afere".

Unutar FPÖ-a smatra se nemogućim da stranka, u slučaju izbornog uspjeha, žrtvuje svog vodećeg kandidata Kickla radi sudjelovanja u vladi.

Stoga bi bilo moguće da se ÖVP obrati Socijaldemokratima i još jednoj trećoj stranci, primjerice NEOS-u. ÖVP je u sukobu sa Zelenima, s kojima je trenutno u vladi, posebno zbog takozvanog zakona o renaturaciji. Trojna koalicija bila bi novost u Austriji.

ÖVP u završnici smanjuje razliku

Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da je razlika između FPÖ-a i ÖVP-a samo jedan do dva posto. To bi moglo biti i zbograzorne poplave koja je prije skoro dva tjedna preplavila velike dijelove zemlje.

Za aktualnog kancelara Nehammera to je bila prilika da se predstavi kao odlučan krizni menadžer. FPÖ-u to sigurno nije išlo u prilog, smatra politolog Filzmaier. Sve do poplave, tema migracija, ključna tema za FPÖ, dominirala je predizbornom kampanjom.