Argentina: rast siromaštva i tračak nade u oporavak

Siromaštvo se povećava, inflacija opada: prvih stotinu dana novog argentinskog predsjednika Javiera Mileija daju povoda za nadu i istovremeno brigu. Socijalni opservatorij Katoličkog sveučilišta (UCA) registrirao je povećanje siromaštva. Broj siromašnih, koji je ionako bio velik s oko 45 posto, povećao se na 57 posto. UN-ova organizacija za pomoć djeci Unicef očekuje porast siromaštva među djecom i mladima sa 62 na 70 posto. To je zacijelo najveći problem nove libertarno-konzervativne vlade. Porast socijalnih napetosti otvara mogućnosti za kritike.

Prvi uspjesi financijske politike

Nasuprot tomu vidljivi su prvi uspjesi financijske politike. Inflacija je smanjena s oko 25 posto u prosincu na oko 20 posto u siječnju, a zatim u veljači na 13,2 posto. Portal argentinskog tjednika Perfil prognozirao je nedavno pad inflacije do srpnja na oko sedam posto. „Snažno usporavanje" inflacije je „rezultat rada nacionalne vlade na provedbi stroge discipline državnog proračuna", komentirao je Milei taj razvitak. Ali, i inflacija od 13,2 posto je za stanovništvo teško podnošljiva.

„Najvažniji uspjeh je pad inflacije koji nadilazi dosadašnja očekivanja", kaže gospodarski konzultant Carl Moses iz Buenos Airesa u razgovoru za DW. „Unatoč teškoj recesiji tečajevi argentinskih dionica i obveznica su jako porasli. To odgovara raspoloženju stanovništva koje je bolje nego bi se očekivalo s obzirom na još uvijek dramatično loše gospodarsko i socijalno stanje."

Reforme se ne pokreću

Milei dosad nije uspio pokrenuti svoje ambiciozne gospodarske reforme. Zbog djelomičnih gorkih poraza u Kongresu (u kojem Mileijeva stranka La Liberdad Avanza nema većinu) i u Senatu, reformski projekti su na čekanju, kaže Moses: „Ali, dosad nedostaju stvarne reforme, koje bi omogućile trajno poboljšanje stanja. Kratkoročno postignuta uravnoteženost državnih financija, na koju je vlada tako ponosna, dosad počiva na realnom smanjenju vrijednosti mirovina i plaća kao i drugim provizornim mjerama, koje se ne može dugoročno održati."

Gospodarski stručnjak Agustin Etchebarne iz zaklade Libertad y Progresso iz Buenos Airesa u razgovoru za DW kaže da bi nužna bila provedba reformi. „Taj proces gospodarske prilagodbe i transformacije neizostavan je da bi se stvorilo osnove za održiv rast i dugoročnu stabilnost. Polazimo od toga da će se gospodarstvo oporaviti u drugoj polovici godine."

Stroge mjere štednje

Mileijeva vlada pokušava strogim mjerama štednje sanirati državni proračun koji je preuzela od prethodne vlade. Državna novinska agencija TELAM, koja prema službenim navodima posluje s deficitom, trebala bi biti ukinuta. Na Nacionalnom radiju brojni oročeni ugovori neće biti produženi. Neke državne institucije su zatvorene, pokrajinskim vladama je uskraćen dio novca.

„Nema novca", tako je Milei nakon preuzimanja dužnosti opisao stanje u državnoj blagajni. Unatoč oštrim mjerama štednje i porastu siromaštva, potpora Mileiju među pučanstvom je razmjerno stabilna, iako je predsjednik u zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja izgubio nekoliko postotaka. Dosad Mileiju ide u prilog to što je najavio „tešku prvu godinu". Dio stanovništva je uvjeren da se te žrtve isplate, druga polovica s velikom zabrinutošću promatra razvitak stanja.

Kritika dolazi od socijalnih organizacija

Iz redova socijalnih organizacija i oporbe čuju se, međutim, oštre kritike vladine politike. Katolička crkva u domovini pape Franje skreće pozornost na potrebite. Svećenici koji brinu o siromašnima izvješćuju da se osjetno povećao broj onih koji u pučkim kuhinjama traže pomoć. Svećenik „Paco" Olveira, koji je podrijetlom Španjolac, predbacuje Mileiju ciljane postupke protiv socijalnih pokreta, tradicionalno povezanih s peronizmom, koji je dugo vladao u Argentini.

„Ideja vlade je uništiti sve zajedničke, socijalne i političke organizacije." S obzirom na porast siromaštva Emilio Pérsico iz peronističkog Pokreta Evita smatra da bi Mileijeva predsjednička dužnost mogla prijevremeno završiti. „Bilo bi čudo da Javier Milei izdrži četiri godine."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.