Amerikanac i Japanac na radu u Splitu
15. kolovoza 2018
Vruće poslijepodne na splitskim ulicama. U gradu je trenutno, čini se, službeni jezik engleski. Ako prošećete bilo kojim dijelom grada na svakom koraku nailazite na postavljene stolove restorana. U želji za bržom zaradom duž obale, na mjestima nekadašnjih trgovina i kafića, svake godine niču novi restorani. Iz mora jednolične ponude ponekad se rađaju zanimljivi gastro koncepti, a s njima se mijenja i struktura osoblja.
Na vratima jednog novootvorenog bistroa zatičemo Matta.
U potrazi za korijenima
Dvadesetpetogodišnji Matt Moyers nije gost, već zaposlenik bistroa Zeru. Iz Santa Rosea u Kaliforniji preselio se u Split. „Kada sam prije dvije godine došao tu, planirao sam ostati samo nekoliko mjeseci, no kao što vidite, još sam tu. Studiram hrvatski jezik i radim“, sa smiješkom nam objašnjava Matt. Split je izabrao, priznaje nam, jer je četvrta generacija hrvatskih iseljenika u Americi, pa je želio istražiti svoje korijene, upoznati kulturu i uživati u domaćoj hrani. Odrastajući u Kaliforniji uz popularnu vinovu lozu Zinfandel, posebno je bio oduševljen kada je u Hrvatskoj čuo priču i poveznicu s kaštelanskim Crljenkom. „Tako sam se i upoznao s Ljubom Jelavićem, vlasnikom bistroa", objašnjava Matt te nastavlja: „U njegovom vinogradu u Kaštelima sudjelovao sam u berbi grožđa, sprijateljili smo se, te mi je ponudio posao u bistrou, sada s ponosom mogu gostima točiti vino koje su moji preci radili i pili“, poetično nam objašnjava Matt.
Život u Splitu jako mu se sviđa. Dalmacija i Kalifornija klimatski su slične, a najviše mu se sviđa, ipak, što se još nisu izgubile temeljne ljudske vrijednosti. „ U Americi se gleda samo novac, ovdje su ipak obitelj i zajedništvo na prvom mjestu“, naglašava Matt. Jednu stvar, ipak, kaže, nikako ne razumije. Budući da je pripadnik četvrte generacije iseljenika, jednu generaciju je predaleko za dobivanje hrvatskog državljanstva, a to mu je velika želja kako bi i dalje ostao i radio u Hrvatskoj. „ Stalno slušam kako hrvatska Vlada naglašava da želi privući mlade ljude da se vrate u Hrvatsku, da u njoj ostanu. Ja sam davno već predao papire za državljanstvo i stalno odlazim u policiju ne bih li saznao ima li kakvih pomaka po tom pitanju, no uvijek neki čudni odgovori, kao da im se ne žuri“, začuđeno nam objašnjava Matt.
Fuzija Japana i Mediterana
Drugo iznenađenje internacionalne ekipe malenog bistroa je Tetsuya Sakata, Japanac koji je šest godina radio u Njemačkoj, a sada živi u Splitu. „Nakon Düsseldorfa, Frankfurta i Berlina, odlučio sam da mi u životu trebaju sunčani dani i more“, objašnjava Tetsuya dok vrši pripreme za večeru. U Hrvatsku je prvo došao turistički na Hvar koji mu se toliko svidio da je odlučio ostati. „ Ja sam u biti želio ostati na Hvaru, no shvatio sam da tamo nema ništa zimi, pa sam zato došao u Split“, sa smiješkom nam govori. Na pitanje je li upoznat sa činjenicom da mnogi Hrvati odlaze u Njemačku raditi u ugostiteljstvu, a da je on napravio upravo suprotno, kaže kako nije sve u novcu, već u kvaliteti življenja.
Vlasnika bistroa upoznao je na jednom lokalnom kulinarskom natjecanju. Budući da je on kao i mnogi ugostitelji dugo muku mučio tražeći osoblje, Tetsuya je stigao kao naručen. Stoga su početnu ideju dalmatinske kuhinje uz isključivo autohtona vina kuće ipak malo prilagodili novonastaloj činjenici, pa je tako stvorena fuzija japanske i mediteranske kuhinje. „U Splitu je konkurencija velika, ali dosta jednolična. Naš lokal je mali, s malim menijem i kartom pića, no mislimo da nas upravo to čini bližima gostu. Puno se pažnje posvetilo lokalnim dobavljačima, kao i dizajnu prostora. A kada tome dodamo i međunarodnu ekipu koja vodi cijelu stvar, onda možemo reći da je riječ o svojevrsnom odmaku od uobičajenog pristupa. Nadamo se da će to značiti i kvalitetniji doživljaj za svakog našeg gosta", kratko nam je objasnio Ljubo Jelavić, vlasnik bistroa.
Split je krenuo u jednu lijepu kulinarsku priču, pa se osim uobičajene ugostiteljske ponude, sve više može naići na koketiranje mediteranske s drugim vrstama kuhinja, u skladu sa svjetskim gastronomskim trendovima. Upravo u skladu s tim, sve veći je i broj stranaca, poput junaka naše priče, koji motivirani ljepotama i kvalitetom življenja, u njemu žele pronaći svoj novi dom.