Aja Sofija: crkva, džamija, muzej, opet džamija?

Uprava za vjerske poslove Republike Turske (Dijanet) je drugu godinu zaredom u Aji Sofiji tijekom ramazana organizirala zajedničko obavljanje molitava i učenja Kur´ana. Molitve i učenje su prenosile televizije uživo. Aja Sofija se više od 80. godina koristi kao muzej.

Oštre kritike zbog vjerskog obreda i učenja Kur´ana u Aji Sofiji je uputila grčka vlada. „Aja Sofija je na popisu UNESCO-ove Svjetske kulturne baštine", navodi se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova. „Pokušaj da se učenjem Kur´ana Aja Sofija ponovo pretvori u džamiju je uvreda za Međunarodnu zajednicu koja zbog toga treba reagirati." Uznemirenost je pokazala i Konferencija europskih crkava (KEK).

Turske nacionalističke skupine već dugo pokušavaju tu crkvu pretvorenu u džamiju, pa onda u muzej ponovo pretvoriti u džamiju ne osvrćući se na bogatu povijest ove građevine. Aja Sofija je izgrađena 537. godine u doba cara Istočnog rimskog carstva Justinijana. Prvobitna kupola se urušila u potresu 558. pa je izgrađena nova, promjera 32 metra, visine 56 metara. Aja Sofija je skoro tisuću godina korištena kao crkva sve dok Mehmed II 1453. godine nije osvojio tadašnji Konstantinopol (Carigrad) i Aju Sofiju pretvorio u džamiju. Nakon toga su uz objekt izgrađena četiri minareta.

Kulturni šok Republike

Objekt je od tada skoro 500 godina pobožnim muslimanima služio za obavljanje vjerskih obreda. Mustafa Kemal Atatürk, osnivač turske Republike, 1935. godine je naredio da se Aja Sofija pretvori u muzej što je bio vidan znak da je odlučan zemlju pretvoriti u sekularnu državu. Također je ukinuo najviše vjerske i političke institucije islama, kalifat i sultanat.

Atatürk nije nikada skrivao svoje distanciranje od islama. On je rekao da je islam udaljio Turke od njihovog izvornog identiteta. „Pod takvim okolnostima je turska nacija sličila onim koji su Kur´an učili napamet, a da nisu razumjeli ni jednu jedinu riječ i na kraju postajali senilni."

Melankolija i zloupotrebljavanje

Želja za povratkom islamu koji u svojoj ekstremnoj varijanti predviđa čak i ponovno uvođenje kalifata, odavno je postala igračka za potkusurivanje političkih stranaka.

Diskusiju o Aji Sofiji su započele ultrancionalističke skupine. Njih je slijedila i desno orijentirana Stranka nacionalnog pokreta (MHP). Ova stranka kao i stranka predsjednika Erdogana (AKP) se bori za naklonost konzervativnih birača.

Turska nacionalna studentska unija je 2014. godine pokrenula kampanju potpisivanja peticije da se Aja Sofija ponovo koristi kao džamija. Akcija je okončana 29. svibnja 2014. godine, na dan obilježavanja osvajanja Konstantinopola. Tim povodom je tadašnji političar AKP i zamjenik premijera Bülent Arinc rekao: „Gledamo na tužnu Aju Sofiju i molimo Boga da ne bude daleko taj dan kada će se ona ponovo smijati." Poruka glasi: Aja Sofija će se ponovo smijati tek kada bude džamija.

Udruženje mladih iz Anatolije se već nekoliko godina zalaže da Aja Sofija ponovo postane džamija. Predsjednik ovog udruženja Ali Ugur Bulut je u intervjuu koji je u lipnju 2014. godine dao magazinu Spiegel rekao da „građevina nije samo simbol Istanbula nego i „simbol muslimanskog osvajanja Kostantinopola 1453. godine. Smatram da je naša zadaća čuvati islamsko nasljeđe. Aja Sofija mora ponovo postati džamija."

Prazne džamije

Stranka turskog predsjednika Erdogana (AKP) je oštro reagirala na kritike Grčke zbog učenja Kur´ana u Aji Sofiji. „Umjesto da se turskom narodu čestita Ramazan i 'odabrana noć', grčko ministarstvo vanjskih poslova se odlučilo unakaziti učenje Kur´ana i ezana (poziv na molitvu, op. ur.)", navedeno je u priopćenju turskog ministarstva vanjskih poslova izdanog u petak.

AKP nije uvijek zastupao takvo stajalište. Njegov predsjednik, sadašnji predsjednik države Erdogan, prije nekoliko godina je imao sasvim drukčije mišljenje o tome da se Aja Sofija ponovo pretvori u džamiju. On je tada rekao da oni koji to zahtijevaju najprije trebaju vidjeti kako da vjernicima napune druge džamije u Istanbulu.