Agonija mostarskog aluminijskog diva
14. listopada 2018
Agonija je možda jača i od 950°C iz grotla elektrolitičke ćelije s tekućim aluminijem što bi se uskoro moglo zamrznuti, a proizvodnju blokirati jer Aluminij redovito ne plaća struju isporučiteljima. Svi rokovi za plaćanje su pri kraju, a strpljenje i bojazan oko 900 zaposlenih na vrhuncu. Njihovi pogledi upereni su u menadžment ovog poduzeća i Vladu Federacije BiH, jednog od najvećih suvlasnika.
Bez struje - kraj Aluminija
Bez struje Aluminij je mrtav. O kakvoj se dramatičnoj situaciji radi možda najbolje govori alarmantan vapaj iz ove tvrtke: „Naglo isključenje Aluminija s mreže znači potpunu havariju, 'smrzavanje' tekućega aluminija u elektrolitičkim ćelijama, mogućnost snažnih eksplozija i ugrožavanje sigurnosti radnika u proizvodnomu procesu. Ponovno pokretanje samo jedne planski ugašene ćelije iziskuje više od 90.000 eura. Aluminij ima 256 elektrolitičkih ćelija, a ovo bi isključenje bilo neplansko, izvan sustava i tekući bi metal ostao zarobljen u njima, te bi ponovno pokretanje premašilo milijardu maraka troškova, što znači Aluminijev kraj."
U vrlo zapetljanoj, dugogodišnjoj priči iz Aluminija d.d. Mostar cijeli problem bi, pojednostavljeno, izgledao ovako: za Aluminijeve pogone je potrebna struja, a zbog njezine visoke cijene kao i skoka cijena sirovina na svjetskoj burzi nisu je u mogućnosti redovito plaćati, što rezultira enormnim dugovima i blokadom isporuke.
Milijunska dugovanja
O kojim je iznosima riječ pokazuje skoro 200 milijuna KM duga za električnu energiju samo prema JP Elektroprivreda HZ HB koji Aluminijeveva supsidijarna tvrtka za trgovanje električnom energijom AL TRADE ne može plaćati zbog nelikvidnosti.
Aluminiju je iz istih razloga isključenjem zaprijetio i Neovisni operativni sustav BiH (NOS BiH) koji upravlja sustavom prijenosa električne energije u BiH. Rok za plaćanje njihovog duga je do ponedjeljka, 15. listopada, ili Aluminij isključuju s prijenosne mreže. Sindikati Aluminija već najavljuju da će ga braniti "svim raspoloživim sredstvima", a cijela agonija dobiva i značajnu dozu apsurdnosti ukoliko se ima u vidu veliko tržišno zanimanje za ovaj metal.
"Pokušali smo kontaktirati sve nadležne, ali nismo dobili nikakav odgovor. Ne tražimo ništa osim što je Vlada FBiH bila dužna ispuniti prema nama. Da je Vlada FBiH ispunila svoje obveze, do ovoga ne bi došlo kao i to toga da poduzeće ima još 48 sati života", dramatičnim tonom kazao je na izvanrednoj konferenciji za medije Dražen Pandža, vršitelj dužnosti direktora Aluminija d.d. Mostar, tražeći od federalne vlade subvencioniranje troškova električne energije. Pritom je istaknuo da se "nada da neće doći do najcrnjeg scenarija te da ne želi vjerovati da iza svega stoji politika".
Premijer Novalić pregovara o rješenjima
Međutim, od strane politike, odnosno, najvećeg suvlasnika Aluminija, Vlade FBiH, koja bi, kako kažu iz Aluminija, "nešto" trebala riješiti, i to za samo dva dana vikenda, nešto je drukčije stajalište. Vlada F BiH, u vlasničkom udjelu sudjeluje u omjeru od 44 posto, isto kao i mali dioničari, dok je Republika Hrvatska vlasnik 12 posto udjela.
"Nije točno da Vlada F BiH ne pomaže: samo u lipnju smo za doprinose i umirovljenje 884 radnika Aluminija izdvojili više od dva milijuna KM. Vlada F BiH radi strategiju rješenja za Aluminij i po tom pitanju premijer Vlade F BiH Fadil Novalić s bankama razgovara o mogućnosti reprogramiranja duga za električnu energiju, kao i visine mjesečne rate koju bi Aluminij mogao plaćati te bi se tako riješio dug prema Elektroprivredi HZ HB. Također, premijer razgovara s potencijalnim investitorima u Aluminij", komentirali su u subotu iz Ureda federalnog premijera Fadila Novalića za Deutsche Welle.
Ovim je, neizravno, dano do znanja da ponedjeljak možda ipak neće biti 'dan D' za Aluminij te da je federalni premijer poduzeo mjere kako bi se mostarskom Aluminiju dalo još vremena za ključne poteze.
Posljedice gašenja Aluminija nesagledive
Hoće li to biti dovoljno za rješenje problema u tvrtci za koju kažu da je mostarski aluminijski div, ostaje za vidjeti. No, ono što je činjenica je da Aluminij Mostar, zajedno s kooperantima, u BDP-u BiH sudjeluje sa skoro osam posto, ostvaruje više od 150 milijuna KM izvoza i 350 do 500 milijuna KM prihoda te da su za njega izravno vezane sudbine više od tri tisuće ljudi, a neizravno i do deset tisuća. To daje i približnu makroekonomsku sliku posljedice gašenja Aluminija.
Upitan za komentar o eventualnim posljedicama gašenja Aluminija, financijski stručnjak Branimir Skoko za DW kratko kaže: "Naravno da bi one bile katastrofalne i vrlo, vrlo teške te bi se odrazile na cjelokupnu ekonomsku sliku. Ali, za sve iscrpnije i vjerodostojnije ocjene i komentar svakako je potrebna analiza više elemenata za što je potrebno vrijeme."
Aluminij je za prodaju, ali…
Neovisna revizorska tvrtka KPMG Tax & Advisory prije tri godine i nakon dubinske analize poslovanja dostavila je nacrtnu verziju projekcije poslovanja i prijedloga mjera financijskog restrukturiranja Aluminija d.d. Mostar, a što bi dugoročno osiguralo mirnu budućnost danas posrnulog mostarskog, aluminijskog diva, zadovoljne dobavljače, a radnicima sigurnost zaposlenja.
Međutim, za tri godine Aluminij je promijenio nekoliko rukovodstava i, sudeći prema sadašnjem stanju, još uvijek se nije došlo do rješenja.
Iako su ti problemi dugogodišnji, planovi i obećanja za restrukturiranjem ostali su planovi, a zbog visokog udjela Vlade Federacije BiH svaka nestabilnost i problemi među političkim partnerima na federalnoj razini odražavali su se i na ovu tvrtku.
Federalna vlada već je dala suglasnost za Program rada s planom privatizacije i Financijski plan Agencije za privatizaciju u F BiH (APF) za 2018. godinu kojim se planira privatizacija nekoliko ključnih poduzeća: Energopetrola d.d. Sarajevo, Energoinvesta d.d. Sarajevo, Sarajevo-osiguranja d.d. Sarajevo i Aluminija d.d. Mostar.
Kako ušminkati mrtvaca?
"Aluminij se prvo treba ušminkati pa prodati", slikovite su riječi federalne ministrice financija Jelke Miličević na upite o sudbini Aluminija. "Kada smo donosili odluku o prodaji Aluminija onda smo se rukovodili trenutnom situacijom, odnosno svim razgovorima s financijskim institucijama u svijetu koje su kazale kako mogu ponuditi dobro rješenje za restrukturiranje Aluminija. I u tom pravcu smo donijeli odluku sa željom da Aluminij zadrži tih 900 ljudi i da se zadrže prava malih vlasnika. Kad se pogleda stanje i gubitci, to nije povoljna situacija. Prvo će ići pred-mjera, pa onda aktivnosti prodaje. Kada nekoga dobro uredite i začešljate, možete ga bolje prezentirati i prodati", tako je kazala ministrica Miličević.
Kako sada stvari stoje, umjesto na "uljepšavanje", Aluminij snage troši na borbu za goli opstanak. U slučaju najgoreg scenarija to će onda glasiti: Kako 'ušminkati' mrtvaca?