859.000 km zastoja na njemačkim autocestama
11. veljače 2025
Zvuči paradoksalno kako u Njemačkoj, u kojoj je ukupna duljina mreže autocesta oko 13.200 kilometara, njemački autoklub ADAC u 2024. izmjerio 859.000 kilometara zastoja – više nego 21 puta oko čitave zemljine kugle po ekvatoru. Ali u državi gdje su nekad autoceste bile sinonimom odličnog cestovnog prometa, to je danas žalosna činjenica i zbir 516.000 zastoja koliko ih je nastalo prošle godine. Ukupna dužina zastoja je čak nešto manja nego u 2023. ali je bilo dobrih 2.000 zastoja više i ukupno su trajali duže – 448 tisuća sati, dakle preko 50 godina puzanja kroz zastoj.
Za profesionalne vozače je Njemačka postala zamka, svjedoči gazda obiteljske autoprijevozničke tvrtke iz Elsdorfa, Sven Krahwinkel za postaju ARD. To ne samo košta živaca njegove vozače, nego košta i vlasnika: kamion koji stoji u zastoju ne zarađuje novac, a plaća vozača teče. Tvrdi kako u inozemstvu nije niti izdaleka tako loše kao ovdje: i u Španjolskoj ili Francuskoj je njegova kalkulacija kako će kamion prijeći oko 850 kilometara u jednom radnom danu, u Njemačkoj mora biti sretan ako uspije prijeći 500.
Užas u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji
Elsdorf je, baš kao i naš DW u pokrajini Sjeverno Porajnje i Vestfalija (NRW) koja ne samo da je najmnogoljudnija u ovoj zemlji, nego je i po statistikama ADAC-a daleko najgori dio za vozače. Jer kroz ovu pokrajinu praktično mora proći ne samo domaći, nego i transport sa istoka na zapad Europe, sa sjevera na jug. Istovremeno, tu je samo 17% autocesta Njemačke koje se već zbog tako gustog prometa neprestano moraju obnavljati tako da je upravo tu čitava trećina zastoja u ovoj zemlji – i dvije trećine radova na cesti!
To potvrđuje i Krahwinkel: „Na primjer oko Kölna možeš samo po noći ili kasno uvečer kako bi izbjegao najveće gužve. To moramo sve planirati, jer su sve to i troškovi za nas.” Na ljestvici zastoja slijedi Bavarska (17%) i Baden-Württemberg (9%). Ali i kod ukupne dužine zastoja (31,5%) i vremena kojeg se stoji u zastoju (34,6%) je Sjeverno Porajnje i Vestfalija neupitni kralj užasa na njemačkim autocestama.
Više nema dobrih savjeta vozačima
Srušen je i rekord iz 2023.: tada je najduži zastoj bio dug “samo” pedesetak kilometara, prošle godine je bio jedan i preko 70 kilometara. Dobrog savjeta nema, pogotovo kad je doba odmora. Apsolutno najgore je uoči produženih vikenda kao što je prošle godine bio petak pred Duhove 17. svibnja (2.500 sati zastoja u oko 5.200 kilometara), a inače su nešto malo gori dani obično srijeda i četvrtak.
Njemački autoklub uporno ponavlja kako se mnogi zastoji, osobito oni zbog radova na cesti mogu barem ublažiti boljim planiranjem i bržim radovima: na natječajima je redovito cijena glavni kriterij odabira, a ne koliko će radovi trajati. No i ADAC glasno prosvjeduje zbog planova, prije svega njemačkih kršćanskih demokrata ukinuti Deutschlandticket, mjesečnu željezničku kartu za sav lokalni i regionalni promet.
Zašto želite ukinuti Deutschlandticket?
To jest bila inicijativa prije svega socijaldemokrata i Zelenih u trenutnoj vladajućoj koaliciji i od svibnja 2023. postoji takva mogućnost povoljnog korištenja javnog i željezničkog prijevoza u čitavoj zemlji. Uoči uvođenja je bilo mnogo nagađanja kako će to biti i način proputovati čitavu Njemačku, ali takvi putnici su izuzetna rijetkost: da, moguće je regionalnim vlakovima doći od Flensburga do Passaua i od Frankfurta na Odri do Aachena, ali samo uz veoma, veoma mnogo strpljenja.
Trenutna vladajuća koalicija je procijenila kako će 15 milijuna osoba – to ne moraju biti njemački državljani – koristiti takvu mjesečnu kartu i nije bila daleko: Deutschlandticket ima 13,5 milijuna korisnika koji redovito, iz mjeseca u mjesec produžuju tu kartu. No problem je – novac. Friedrich Merz je još prošle godine najavio ukidanje takve mjesečne karte jer u njenom financiranju zajednički sudjeluju savezna i vlade pokrajina sa po milijardu i pol eura. Ove godine ipak još postoji Deutschlandticket, makar sad ne košta 49 eura nego je poskupio na 58 eura za mjesec dana – što nije odvratilo korisnike da ih i dalje plaćaju.
Tko će nam to platiti?
No predsjednik udruge javnog prijevoza VDV Ingo Wortmann upozorava kako bi Deutschlandticket moglo skupo koštati – jer je previše uspješan. Prošle godine je tako bilo 9,8 milijardi vožnji sredstvima prigradskog i gradskog javnog prijevoza što je već blizu razine prije korone i prije širenja rada kod kuće. No korisnici su shvatili kako im se isplati Deutschlandticket već i zbog toga jer ispadne jeftiniji ne samo od redovne, nego i od mjesečne karte koju nude lokalni prijevoznici.
Drugim riječima, gradskim prijevoznicima je tako ostala rupa u blagajni u iznosu od 3,2 milijarde eura, dok se žale kako su im samo troškovi osoblja porasli za 11%. Najglasnije protivljenje toj mjesečnoj karti se čuje od ministra prometa Bavarske, Christian Bernreitera: “Za pokrajine je bio golem napor potaknuti federaciju i dalje držati se svojih obaveza. Za 2025. je to osigurano, ali dugoročno mora nova vlada u Berlinu odlučiti o budućnosti te karte”, kaže bavarski ministar. “Na koncu, to se zove Deutschlandticket, dakle to je bila želja savezne vlade”.
Bernreiter je naravno iz bavarskih kršćanskih demokrata, sestrinske stranke Merzovog CDU-a. Pokrajinski ministri prometa iz SDP-a i Zelenih svakako žele zadržati Deutschlandticket, a čak i njemački autoklub misli kako je to jedini način barem nešto malo ublažiti katastrofu na njemačkim cestama. No što će biti, odlučit će sljedeća njemačka vlada.