Žrtve Holokausta bježe iz Ukrajine u Njemačku

Dolaze s onim što mogu ponijeti: mali kofer, putna torba, fotografije, adresar, mobilni telefon. I puno sjećanja na ono kroz što su prošle u svojim dugim životima. Potpuno iscrpljene, tri starije žene izlaze iz velikog bolničkog autobusa Crvenog križa; jednu iznose bolničari na nosilima.

Židovke iz Ukrajine, koje su preživjele Holokaust dočekuje Thomas Böhlke. Bez ceremonije prijema, bez pompe, „jer sada su svi jednostavno iscrpljeni", kaže direktor staračkog doma Böhlke. Iza njih su tri dana napornog putovanja, sa stalnim presjedanjima. Potreba da se preživi i ostavi za sobom trauma drugog rata u njihovom životu. Njihov privremeni novi dom sada je starački dom simboličnog naziva „Ispunjen život" u Berlinu, u Njemačkoj. Ispunjen život!

"Žalim što sam još živa"

Lilija Vaksman je odmah pozvala svog unuka, koji već nekoliko mjeseci živi i radi u Berlinu. Požurio je u dom da zagrli svoju baku.

„Toliko te volim", nježno kaže Lilija Vaksman svom unuku Danu. Oboje su na rubu suza. Lilija Vaksman, koja je preživjela Holokaust danas ima 82 godine i evakuirana je iz milijunskog grada Dnjipra (bivši Dnjepropetrovsk) u Ukrajini, u kojem se vode borbe. Kao židovsko dijete, doživjela je progon, bijeg i rat. „Jednostavno sam šokirana onim što se sada događa u Ukrajini. Jednostavno ne mogu vjerovati da se sada ponovo događa ista stvar kao kada sam bio dijete."

Za 90-godišnju bivšu liječnicu Alu Zenelnikovu (naslovna slika) iz Harkova također činjenica da rat ponovo tako brutalno zadire u njen život predstavlja šok i traumu. Bila je to "katastrofa", kaže ona. „Zapravo žalim što sam još živa, da po drugi put prolazim kroz sva ratna događanja."

Nekako preživjeti

U ratu protiv Ukrajine starim ljudima sve teže pada jednostavno preživljavanje. Ne mogu više sami sebi pomoći. Nestašica je vode i hrane. Voda i struja često nestaju u ratnim zonama. Da ne govorimo i o tome da medicinske sestre ili rođaci, koji više ne mogu da pomoći jer ruske trupe bacaju bombe ili granate, također i po stambenim zgradama.

U ovoj situaciji, židovske humanitarne organizacije, poput Središnje službe za dobrobit Židova, htjele su da brzo pomoći ugroženim osobama, koje su preživjele Holkaust da napuste zemlju. Evakuacija, u koju su uključena i neka njemačka ministarstva i humanitarne organizacije, počela je tek prije nekoliko dana. „Do danas je bilo oko 30 evakuacija i još 20 ih je u planu, tako da govorimo o 50 evakuacija koje trenutno provodimo", rekao je Aron Schuster za DW. On je direktor Središnje službe za dobrobit Židova i jedan od koordinatora pomoći.

Na spisku je oko 400 ljudi kojima je potrebna njega. „Hoćemo pomoći onima koji to žele. Očekuje se ukupno oko 10.000 preživjelih Holokausta širom Ukrajine", dodaje Schuster. Dosta njih je preživjelo torture u koncentracionim logorima.

Bijeg u zemlju počinitelja?

Spašenim preživjelima Holokausta to mora izgledati apsurdno. Moraju bježati od agresorskog rata kojeg su pokrenuli Rusi. Rusi, koji su bili oslobodioci u Drugom svjetskom ratu. A sada ih evakuiraju – i to baš u Njemačku.Zemlju koja je pokrenula Drugi svjetski rat i donijela neizrecivu, neusporedivu patnju mnogim državama i ljudima. Adolf Hitler je htio izbrisati židovski život i kulturu, sustavno je pogubio šest milijuna Židova.

„Sretna je što je sada sigurna", odgovara na pitanje Larisa Šeherbina. U Berlin je došla prije nekoliko dana s dementnom majkom i sinom. Čak je i u nacističkoj Njemačkoj, kaže ona, „bilo ljudi koji su skrivali Židove i za to riskirali svoje živote. Njemačka nije zemlja u kojoj su bili samo fašisti tijekom nacističke ere".

Za neke je, kaže Aron Schuster, „poseban izazov" bio da emigriraju u bivšu zemlju počinitelja. Ali većina njih je, zbog trenutne situacije u Ukrajini zahvalna što je dobila ovakvu priliku.

Tomas Böhlke je primio osam preživjelih Holokausta - i neke rođake - u svoj starački dom "Ispunjen život". Zaista nema više prostora, kaže on. „Ali nekako bismo također ugostili više ljudi, jer to je naša povijesna obveza."

Spašeni ne žele, kako kažu, „zaglaviti" u Njemačkoj. Većina bi se htjela vratiti u domovinu - Ukrajinu. Ali, što će ostati od nje nakon što su Putinovi vojnici toliko toga uništili?

Sada je samo sretna „što sam ovdje tako ljudski primljena", kaže bivša liječnica Ala Zenelnikova iz Harkova. A i ostali evakuirani, koji su po drugi put u životu izbjegli pakao, se slažu s njom.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu