1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaŠvedska

Švedska: koji je razlog za manje useljenika?

Ines Eisele
10. kolovoza 2024

Prema prognozama, Švedska će ove godine prvi put nakon više od pola stoljeća zabilježiti veći broj iseljenika nego doseljenika. Vlada u Stockholmu smatra da ovo potvrđuje njenu restriktivnu politiku prema useljavanju.

https://p.dw.com/p/4jJyD
Policajac u žutom prsluku ispred reda u kojem čekaju izbjeglice
Rad za ulazak u Švedsku u jeku izbjegličke krize 2015. Foto: picture-alliance/dpa/J. Nilsson

Prema podacima vlade u Stockholmu, broj imigranata u Švedskoj je trenutno mali kao što to dugo nije bio. Na to ukazuju podaci Nacionalnog zavoda za statistiku, izjavila je u četvrtak švedska ministarka za migracije, Maria Malmer Stenergard.

U razdoblju od siječnja do svibnja ove godine, Švedsku je napustilo 5700 više ljudi nego što se doselilo. Ovaj trend će se, kako se predviđa, vjerojatno nastaviti, rekla je Stenergard. Također je dodala da je broj zahtjeva za azil na najnižoj razini od 1997.

Trend smanjenja broja podnijetih zahtjeva za azil nije nov. Još 2016. je zabilježen značajan pad broja podnijetih zahtjeva, na oko 22.000, dok je prethodne godine taj broj iznosio preko 156.000 – što je mnogo za zemlju s nešto više od deset milijuna stanovnika.

Drastična promjena kursa 2016. godine

Znatno manji broj zahtjeva povezan je s promjenom kursa tadašnje švedske vlade. Švedska je ranije vodila prilično liberalnu politiku prema migraciji i integraciji, primajući veliki broj ljudi iz kriznih zemalja kao što su bivša Jugoslavija, Afganistan, Sirija, Irak i Somalija. Međutim, krajem 2015. tadašnja socijaldemokratska vlada značajno je promijenila useljeničku politiku prema.

Od listopada 2022. na vlasti je manjinska vlada koju predvodi premijer Ulf Kristersson, a koju čine umjereni, demokršćani i liberali, uz podršku desničarske nacionalističke stranke Švedski demokrati.

„Imajući u vidu velike probleme u vezi s registracijom, smještajem i pružanjem pomoći sve većem broju potražitelja azila koji su tada dolazili u zemlju", Švedska je tada uvela različite mjere, piše Bernd Parusel za njemački Savezni centar za političko obrazovanje.

Te mjere su, kako navodi, prvo, obuhvaćale pristup švedskoj teritoriji kako bi se podnio zahtjev za azil. Drugo, odnosile su se na dodjelu zaštite i pravne posljedice toga čina. Treće, trebale su potaknuti dobrovoljni povratak i dosljedno provode deportacije onih kojima je azil odbijen, kaže Parusel.

Žena s naočalama ispred mikrofona, u pozadini plavo-žuta zastava
Maria Malmer StenergardFoto: Christine Olsson/TT/picture alliance

Strože mjere, ali bolja integracija?

U priopćenju za medije, švedska vlada je navela da sve više ljudi, rođenih u Iraku, Somaliji ili Siriji, ponovo napušta Švedsku. Koliki je točno udio ovih dobrovoljnih povratnika u trenutnim brojkama o iseljavanju, ostaje nejasno. Ali, ministrica za migracije Stenergard vjeruje da su trenutni brojevi iseljenika i doseljenika rezultat restriktivnije politike prema useljavanju proteklih godina: "Napori vlade daju rezultate."

Motivacija iseljenika, naročito onih koji su u Švedsku došli kao migranti, ostaje nejasna. Parusel je već 2017. izjavio da "otežavanje života azilantima kojima je naređeno iseljenje" nije prikladna metoda za poticanje dobrovoljnog povratka. On je tvrdio: ako se tim ljudima ukine novčana pomoć i smještaj, stvaraju se socijalni problemi.

Stenergard je izjavila i: "Trend ka migraciji koju jedno društvo može podnijeti je od ključnog značaja ako želimo poboljšati integraciju." Na prvi pogled, izgleda logično da je uspješna integracija lakša kada dolazi manji broj migranata.

Međutim, prema mišljenju stručnjaka za useljavanje Parusela, pokušaj da se Švedska učini što manje privlačnom za migrante i, na primjer, držati migrante u neizvjesnosti duže vremensko razdoblje u vezi s njihovim šansama za ostanak, dok se istodobno promoviraju inicijative za bolju integraciju i brže uključivanje u društvo, u praksi ne funkcionira.

Skandinavski model?

Slične mjere je uvele i susjedna Danskakoja je i pod socijaldemokratskom vladom postrožila odnos prema useljenicima kod kojih inetegracija nije bila uspješna. Ova politika uvijek iznova navodi i socijaldemokrate u Njemačkoj da kao uzor navodi danski model. I to prije svega zato što je stroga useljenička politike danske vlade smanjila popularnost ekstremne desnice u ovoj zemlji. U Njemačkoj se nadaju da bi to moglo poslužiti i kao model borbe protiv desničarske Alternative za Njemačku (AfD). 

Grupa tranaca ispred zgrade s fasadom od opeke
Danaska - popularnost vladajuäih zbog stroge politike prema useljenicimaFoto: NDR

Stanje iza brojki - kriminalne bande i dalje aktivne

Općenito gledano, može se reći da je Švedska efikasno ograničila migraciju u posljednjih nekoliko godina. Međutim, jedan od pokazatelja da to ne rješava sve probleme je i dalje prisutna kriminalna aktivnost bandi koji čine useljenici. Borba protiv ovih bandi je jedan od glavnih ciljeva sadašnjeg konzervativnog premijera Ulfa Kristerssona – on je ovu pojavu direktno povezao s "neodgovornom politikom imigracije i neuspješnom integracijom" prethodne vlade.

Zemlja se već godinama suočava s kriminalnim bandama, koje se financiraju uglavnom preko trgovine drogom i prevarama. Zbog sukoba između bandi često dolazi do pucnjava i eksplozivnih napada. Nerijetko su u tim napadima žrtve i nevini građani. Ova vrsta kriminala najčešće se uočava u siromašnijim četvrtima i predgrađima, gdje uglavnom žive stanovnici s migrantskom pozadinom. Prema riječima stručnjaka, to je u velikoj mjeri povezano s visokom stopom nezaposlenosti, nedostatkom perspektive i siromaštvom.