Što nakon obustave pomoći migrantima na Vučjaku?

Bihać i Unsko-sanski kanton više ne mogu izdržati pritisak „migrantske krize“. Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić zato je najavio da će ovaj grad od ponedjeljka (21.10.) „prestati pružati bilo kakvu pomoć migrantima na Vučjaku“. „Migrantska kriza ne postoji nigdje drugo osim u Bihaću“, rekao je ogorčeni gradonačelnik tražeći u Sarajevu pomoć države.

Prema podacima Crvenog križa, u BiH je ove godine registrirano više od 10.500 migranta. Većina, njih oko 7.000, boravi na području Unsko-sanskog kantona. Najavljena obustava pomoći izbjegličkom kampu Vučjak ugrozila bi rad i humanitarnih organizacija, među kojima je lokalna organizacija Crvenog križa Bihać.

Na Vučjaku 1.500 migranata

„Zbog najave obustave pomoći i činjenice da se broj migranata u kampu Vučjak povećao za oko 1.000, ne znamo kako ćemo dalje djelovati. Ako prestane dotok pitke vode i odvoz smeća, doći će do neželjenih situacija što bi moglo ugroziti rad naših volontera. Ipak, naš je stav da nećemo obustaviti rad na Vučjaku“, kaže tajnik Crvenog križa Bihać Selam Midžić.

„Ne znam što se može dogoditi u slučaju povećanja broja migranata, ali mi ne smijemo odustati. Moramo alarmirati javnost da nam pomogne pribaviti dovoljne količine hrane za migrante", kaže Midžić za Deutsche Welle i dodaje da je CK jučer (16.10.) podijelio doručak i ručak za 1.500 migranata, tako da "možemo službeno reći da na lokaciji Vučjak trenutno boravi 1.500 migranata“.

Upozorenja Dirka Planerta

Vlasti su prethodno „zbog nestručnog liječenja“ zabranile rad pojedinim volonterima, medicinarima iz drugih država koji su u kampu Vučjak pomagali migrantima. Među njima je i njemački humanitarac, fotoreporter iz ratnog Bihaća Dirk Planert. On kaže da je često skretao pažnju medija i međunarodne zajednice na situaciju u Vučjaku, „zločine“ hrvatske policije i „nerad“ vlasti u Sarajevu.

„Sada nas žele ušutkati", kaže Planert i upozorava na nove „deportacije" migranata prema Vučjaku. „U utorak je još oko 1.500 izbjeglica deportirano protiv svoje volje prema Vučjaku. IOM (Međunarodna organizacija za migracije) je policiji dao autobuse koji su korišteni u tu svrhu. Umjesto da pomaže ljudima, podružnica Ujedinjenih naroda (UN) IOM sada također sudjeluje u deportacijama“, napisao je Planert na Facebooku.

Misija UN-a u BiH zabrinuta

Oglasio se i tim UN-a u BiH, u okviru kojeg djeluje i IOM. Pozivajući se na medijske izvještaje, UN navodi da su 14. listopada, nakon odluke policije, stotine migranata koji borave na javnim mjestima u Bihaću nasilno prebačeni do Vučjaka. „Osim toga, izvještaji govore da je lokalna policija ispratila grupu od oko 1.000 ljudi do Vučjaka“, navodi se u priopćenju. UN također izražava zabrinutost zbog premještanja migranata u ovaj kamp, uključujući tražitelje azila.

Prava migranata krše se kako u BiH, tako i u susjednim zemljama. „Prema tvrdnjama više migranata s kojima sam razgovarao, postupci policije Slovenije i Hrvatske prema njima nisu bili u skladu s međunarodnim pravom i obvezama država. Tvrdili su da im nije omogućeno podnošenje zahtjev za azil, nego su ih uz prisilu i oduzimanje mobitela i novca, vraćali u BiH. Pojedini su bili izloženi i fizičkom nasilju od strane hrvatske policije“, kaže Direktor Helsinškog odbora (HO) za ljudska prava Branko Todorović.

Migranti nisu prioritet političke elite u BiH

Predsjednik HO-a vjeruje da se blokade i otežano funkcioniranje institucija u BiH direktno odražavaju i na problem ilegalnih migracija, što potvrđuje da ova zemlja očito nije sposobna za adekvatno suočavanje s ovim problemom. Analitičari tvrde da su političkim elitama iz državnog vrha važnije raspodjele ministarskih fotelja u beskonačnim igrama oko uspostave vlasti.

„Očito je da se BiH ne može izboriti ni sa svojim unutrašnjim problemima ni s migrantskom krizom. Povećanje broja migranata koji se kreću tzv. Balkanskom rutom dovodi BiH na granicu ozbiljnog sigurnosnog rizika i moguće humanitarne katastrofe. I Europska unija se prema ovom pitanju katastrofalno odnosi, pa i kada je riječ o podršci koja je potrebna BiH“, kaže politički analitičar Srećko Latal.

BiH najslabija karika u lancu Balkanske rute

On ističe da će turska intervencija u Siriji proizvesti novi izbjeglički val i povećanje broja migranata na Balkanskoj ruti. „Neizvjesno je kako će se BiH, kao najslabija karika u lancu Balkanske rute, nositi sa ovim problemom, jer nema ozbiljne koordinacije između različitih razina vlasti, niti koordinacije između BiH i EU“, upozorava Latal.

Migranti u BiH ulaze iz Srbije i Crne Gore. Iako su granice propusne, Republika Srpska (RS) ne dopušta angažman Oružanih snaga BiH kako bi se pomoglo Graničnoj službi. Incidenti su sve su češći. Jedan migrant nedavno je ubijen u Bileći, a stanovništvo okolnih sela traži zaštitu od sve većeg broja migranata koji, kako tvrde, „upadaju u kuće“ i na druge načine „uznemiravaju“ lokalno stanovništvo.