Što je „strategija nacionalne sigurnosti“ Njemačke?

Zasad je poznato samo kako je dugačka 37 stranica. I kako se oko nje već mjesecima vode prepirke. To je pak dovelo da se predstavljanje Strategije stalno odlaže, a najvjerojatnije je i razvodnilo njen izvorni smisao. Više ćemo znati 14. lipnja – možda. Jer onda će o Strategiji nacionalne sigurnosti raspravljati vlada, a nakon toga će doći na dnevni red Bundestaga.

Već u koalicijskom sporazumu SPD-a, Zelenih i FDP-a je najavljeno pisanje takve temeljne strategije nacionalne sigurnosti. To je bilo mjesecima prije ruskog napada na Ukrajinu. I pet godina nakon posljednje, takozvane "Bijele knjige” u kojoj Bundeswehr definira svoje glavne prioritete u obrani i sigurnosti države. Ali niti to nije bila nekakva strategija.

Kada je ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u svom govoru u ožujku 2022. službeno najavila stvaranje strategije nacionalne sigurnosti, rat u Ukrajini je trajao već tri tjedna, kancelar Olaf Scholz je već proglasio kako je nastupilo „novo doba", a svi su željeli znati što je sigurnosna strategija Njemačke, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Ministrica vanjskih poslova je najavila kako će se tako definirati ništa manje nego „osiguranje mira našeg života".

Sigurnost nisu samo puške

Planiran je opsežan koncept vanjske i sigurnosne politike ove zemlje. Takva „integrirana sigurnost“, objašnjava zastupnik SPD-a Johannes Arlt, znači da pojam sigurnosti „obuhvaća veoma mnogo toga, od politike obrazovanja i zdravstvene skrbi pa do politike okoliša, prehrane i financija.“ Arlt je prije političke karijere bio major Bundeswehra ukazuje kako „sigurnost“ nipošto nije samo vojno pitanje, nego kako tu ima čitav niz područja i dimenzija „s kojima se moramo baviti kad govorimo o sigurnosti kao cjelini."

To su ciljevi iza kojih može stati i oporba. Zastupnik CSU-a Thomas Erndl također upozorava: "Kada pogledamo što su danas prijetnje - hibridne prijetnje, lanac opskrbe, ovisnost o sirovinama, čak i u području lijekova - jasno je kako moramo to promatrati u cjelini i na taj način naći odgovore.” Utoliko i taj potpredsjednik odbora za vanjske poslove izrijekom hvali ovu vladu što se uopće prihvatila takve zadaće.

No ovaj političar oporbe isto tako ukazuje kako se stalno odgađa predstavljanje takve opće strategije sigurnosti. Jer on je trebao biti predstavljen još u veljači na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti, onda se čulo kako će to biti u svibnju, sad je to sredina lipnja. Za Erndla je jasno kako se “očito vladajuća koalicija ne može složiti niti u središnjim pitanjima.”

Zapravo golema zadaća

Možda vlada i ministarstvo vanjskih poslova koje je zaduženo za formuliranje Strategije, nisu niti trebale najavljivati rok pa onda niti izlagati pritisku. Jer, to je "složen proces s velikim brojem sudionika”, objašnjava kaže Antonia Witt iz zaklade za istraživanje mira i sukoba pokrajine Hessen (HSFK): "To traži široki konsenzus unutar vlade, ali i unutar društva i među stručnjacima što je uopće sigurnosni izazov, kakve prijetnje možemo očekivati u budućnosti i koja sredstva stoji  Njemačkoj na raspolaganju kako bi postigla ciljeve kojima teži u pitanju sigurnosti. A to je veoma, veoma važan politički proces ". A obzirom da strategija obuhvaća sva područja politike, tu se moraju “pokriti veoma mnogo spornih političkih pitanja.”  Utoliko ona potpuno razumije da se kasni s predstavljanjem – i da tu ima mnogo svađe.

Kako saznaju novinari agencije Reuters, između ostalog vlada nesloga oko pitanja izvoza oružja i kibernetičke sigurnosti. Ministarstvo pravosuđa koje vode Liberali, ne može se složiti s takozvanim “Hackback-om” – tu se onda u eventualnom kibernetičkom napadu onda Njemačkoj otvara mogućnost “uzvratiti udarac”.

Svađa se, kao i uvijek, vodi i oko novca. Točnije, oko zahtjeva NATO-a za obranu izdvojiti 2% BDP-a. “Tu se nameće pitanje treba li uspostaviti i ravnotežu vojnih i nevojnih troškova", objašnjava Witt. "Dakle za svaki euro koji se potroši za vojnu opremu onda bude tu i jedan euro za ne-vojne mjere kao što su krizna diplomacija, ali i pomoć u gospodarskom razvoju".

Nekakvog „Vijeća“ neće biti

Već odavno je pokopan plan uspostaviti i vijeće nacionalne sigurnosti – kakvo postoji u mnogim državama i čija je zadaća u pravilu koordinacija djelovanja u slučajevima krize. Kako Witt procjenjuje, od toga se odustalo jer se nije mogla postići sloga gdje bi to vijeće trebalo spadati. Bilo bi logično da to bude kod najvišeg izvršnog tijela, dakle u uredu kancelara. Ali kako javljaju njemački medij, tu je ministrica vanjskih poslova uvjerena kako bi to trebalo biti u njenom ministarstvu.

Za takve želje ministrice stranke Zelenih, oporbeni političar Erndl nema nikakvo razumijevanje: Vijeće nacionalne sigurnosti bi trebala biti “središnja točka” nadresorne koordinacije: “Ali ova vlada jednostavno ispušta tu točku jer se ne može složiti”, kritizira političar CSU-a.

Strategiju je do sad pisao Washington

Zastupnik socijaldemokrata Arlt poziva na razumijevanje. Jer povrh svih poteškoća u dogovoru oko važnih pitanja, on dodaje i kako Njemačka zapravo “nema kulturu strateškog razmišljanja. Strateška pitanja smo u posljednjih 70 godina ostavili NATO-u. Pisali smo koncepte, ali ne i strategiju. Ovo je nešto novo za nas i ta promjena kulture razmišljanja treba vremena.”

No to trajanje će imati i barem jednu konkretnu posljedicu: kad 20. lipnja dođe do zajedničke konzultacija vlada Njemačke i Kine u Berlinu, neće još postojati niti strategija odnosa prema Kini koja se također planirala napisati. Jer ona bi trebala biti povezana s općom strategijom sigurnosti ove zemlje.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu