„Što Europska unija namjerava s novom diplomatskom službom?"
5. ožujka 2010
Španjolska je trenutna predsjedateljica Unije, a Cordoba odlična lokacija za razmišljanje o - bliskoistočnom mirovnom procesu. U tom su andaluzijskom gradu u srednjem vijeku stoljećima jedni do drugih mirno živjeli pripadnici maorske zajednice, židovi i kršćani.
No, teško da će neslužbeni susret proteći u harmoničnoj atmosferi. Susret u Španjolskoj je naime prvi takve vrste koji se "igra" po novim pravilima Unije. Reformskim ugovorom iz Lisabona kreirana je i dužnost povjerenika za vanjske poslove ovog kluba 27-orice. Prva osoba na toj dužnosti je lady Catherine Ashton. I ona će doći u Cordobu i na licu mjesta ponovno osjetiti trzavice koje vladaju između nje i ministara vanjskih poslova zemalja članica. Španjolsko predsjedništvo Unije trudi se naime svim silama spriječiti da Britanka odigra veću ulogu na ovom susretu.
Trzavice u Bruxellesu
Između 27 članica Unije, "vanjske ministrice" Ashton i Europske komisije iza kulisa se vodi žestoka borba oko konstrukcije i kadrovske politike budućeg vanjsko-političkog aparata, koji će brojati nekoliko tisuća diplomata. Europska unija želi uložiti puno novca kako bi u svijetu otvorila svoja veleposlanstva i imenovala svoje veleposlanike. U Bruxellesu se često mogu čuti kritike da u tom aparatu dominiraju Britanci. Nijemci zahtijevaju primjerice da u diplomatskim vodama važnu ulogu mora igrati i njemački jezik.
Puno je pitanja još narazjašnjeno, priznao je i Miguel Moratinos, španjolski šef diplomacije i domaćin susreta u Cordobi: „Što Europska unija namjerava s novom diplomatskom službom? Kako će izgledati naš odnos prema zemljama čiji utjecaj u svijetu raste? I kako ćemo mi savladati pustolovinu zvanu "zajednička vanjska politika EU-a"?
Europska unija ne želi izgubiti na utjecaju u višepolarnom svijetu koji upravo nastaje. EU želi poboljšati odnose s Indijom, Kinom i Brazilom, državama koje su na putu da postanu svjetske sile. U 2050. godini udio Europske unije u ukupnom broju stanovnika na Zemlji opast će sa sadašnjih sedam na samo pet posto, a udio u svjetskom gospodarstvu će se sniziti s 21 na 18%.
Bliski Istok, Srednji Istok...
U prvom planu na sastanku u Cordobi će biti politika Unije prema Bliskom i Srednjem Istoku. Europljani žele pomoći Amerikancima u pokušaju da se mirovne pregovore Izraelaca i Palestinaca nakon jednogodišnje stanke pomakne s mrtve točke. Francuska predlaže da se bliskoistočnim pitanjem ponovno pozabave i Ujedinjeni narodi te da se u regiju pošalju i mirovne trupe UN-a. Pariz zahtijeva i konačni prekid blokade Pojasa Gaze, u kojem živi oko 1,5 milijuna ljudi.
Ministri će u Cordobi razmijeniti mišljenja i o iranskom atomskom programu. Traži se odgovor na pitanje: kako će ubuduće izgledati politički odgovor Unije na iranski nuklearni program?
„I dalje nas zabrinjavaju iranske atomske aktivnosti. Međunarodna zajednica ne vjeruje više iranskom vodstvu, a Teheran ne poduzima ništa kako bi po tom pitanju bilo što promijenio", žali se Cahterine Ashton. Ona je dala naslutiti da je Europska unija spremna podržati i postrožavanje sankcija protiv Irana. No, to nije jedini problem Unije u regiji.
Na dnevnom redu susreta u Andaluziji naći će se i Afganistan. Europska unija je na Hindukušu zadužena prvenstveno za obnovu zemlje i obuku policijskih snaga. A kako bi u idućim mjesecima i godinama trebao izgledati angažman, pojasnio je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle: „Ne želimo zauvijek ostati u Afganistanu. U 2010. želimo početi prebacivati odgovornost na regionalne vlasti u zemlji. Tijekom 2011. želimo početi povlačiti naše vojnike iz Afganistana. U 2014. afganistanskom vodstvu želimo prebaciti kompletnu odgovornost za stanje u zemlji."
Hrvatska kao neformalni učesnik
U subotu (6.3.) će u Cordobu na neslužbene razgovore navratiti i predstavnici Hrvatske, Turske i Makedonije, tri zemlje koje trenutno pregovaraju s Unijom oko punopravnog članstva. Jedna od tema je integracija država zapadnog Balkana u EU, s posebnim osvrtom na situaciju u nestabilnoj Bosni i Hercegovini, gdje bi se u listopadu ove godine trebali održati parlamentarni izbori.
Autor: Bernd Riegert, Cordoba / sma
Odg. ur.: Snježana Kobešćak