Španjolska pokušava oživjeti svoja sela

Conrado Gimenez je bio uspješan bankar prije nego što je doživio „prosvjetljenje“. Ovaj 60-godišnjak je izlazio sa sjednice upravnog odbora banke Santander kad je doživio tešku prometnu nesreću. „Ranije nisam vjerovao u boga i nisam bio dobar čovjek. Kada sam se osvijestio, zakleo sam se da ću promijeniti svoj život“.

To je bilo prije 20 godina. Tada je osnovao zakladu “Madrina”(“Kuma”) i od tada sa zalaže za dobrobit samohranih majki, i prije svega revitalizaciji sela. Prema službenim podacima, čak 840 sela će uskoro nestati s karte Španjolske. Niti jedno društvo u Europi ne stari tako brzo kao u Španjolci. Stopa nataliteta je jedna od najnižih na svijetu, a istodobno ljudi žive duže nego u mnogim drugim zemljama. Prema statističkom zavodu INE, španjolska populacija se od 1975. godine do danas povećala s 34 na 47 milijuna stanovnika, ali samo zahvaljujući useljavanju iz Latinske Amerike, istočne Europe i sjeverne Afrike.

Studija koju je provela španjolska banka „La Caixa" pokazala je da je oko deset posto stanovništva u općinama s manje od 10.000 stanovnika u Španjolskoj stranog porijekla. Migranti iz Malija, Maroka ili Senegala se uglavnom tamo bave poljoprivredom. Ostala sela su gotovo prazna. Primjera radi, pokrajina Zamora sa svojim malim, idiličnim selima izgubila je 31 posto stanovništva posljednjih desetljeća. Veliki gradovi poput Barcelone i Madrida su, s druge strane, osjetno porasli posljedica čega je i vrtoglavi rast stanarina.

Dvije muhe jednim udarcem

„Nema smisla kako živimo ovdje u Španjolskoj", kaže bivši bankar Gimenez. Gustoća naseljenosti je manja od 100 ljudi po kvadratnom kilometru. Usporedbe radi u Njemačkoj taj broj iznosi 230. U posebno praznim dijelovima zemlje, koje stručnjaci nazivaju „la Espana vaciada“, što u prijevodu znači „ispražnjena Španjolska", ima samo 14 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Međutim, Španjolska je trenutno u prevelikim dugovima da bi povezala mala sela s udaljenim gradovima vlakom i da bi nastavila financirati tamošnje javne škole. U gradovima, mlade samohrane majke i djeca ne dobivaju adekvatnu pomoć, a nema ni dovoljno skloništa za njih, kao na primjer u Njemačkoj.

Život na selu je, tako, prava alternativa za mlade samohrane majke. Svojim projektom „Kuma“ Gimenez nudi rješenje. „Našom inicijativom vraćamo mlade na selo i jednim udarcem ubijamo dvije muhe. Majke mogu živjeti sa svojom djecom u sigurnom okruženju, a mnoga sela ponovo imaju budućnost“, kaže Gimenez, koji je već ovako preselio oko 300 obitelji. Većina njih je stranog porijekla i dolazi iz izuzetno nasilnih uvjeta.

Španjolska je sve starija i nepravednija

Ipak, Gimenezova inicijativa je samo kap u moru. Vjerojatno će biti potrebna desetljeća da se ponovo nasele prazni dijelovi Španjolske. Trenutno oko 1.500 općina broji 90 posto španjolskog stanovništva i zauzima 30 posto španjolskog teritorija. Nasuprot tome, to znači da deset posto Španjolaca mora ekonomski održavati preostalih 70 posto površine zemlje.

Nove lokalno orijentirane političke stranke kao što su „Teruel existe“, „Soria Ya“, ili „Haen merece mas“ pokušavaju ponovno ovaj problem staviti na dnevni red nacionalnog parlamenta. S obzirom na to da vlada ima samo tijesnu većinu, oni postaju sve važniji i utjecajniji. Energetska kompanija Iberdrola upravo je najavila da će izgraditi prvu zelenu tvornicu održivog energenta vodika u Puertolanu uz pomoć Europske investicijske banke EIB. Mjesto se nalazi u autonomnoj oblasti Castilla La Mancha, koja je izuzetno pogođena egzodusom. Tu bi trebalo nastati 300 novih radnih mjesta.

Izbjeglice kao rješenje

Tema „pustošenja Španjolske“ je u međuvremenu vrlo prisutna na televiziji. Različite emisije donose reportaže iz sela pokazujući nove inicijative usmjerene na zaustavljanje izumiranja. Projekt u Pescuezi kod Caceresa u južnoj Španjolskoj naišao je na posebno dobar prijem u medijima. Tu živi samo 136 ljudi, od kojih je većina vrlo stara. Udruga Prijatelja Pescueza je organizirala mrežu njegovatelja i liječnika kako bi ostarjelo stanovništvo tu moglo i ostati, umjesto da se premještaju u skupe domove u gradovima.

Cijelo selo je preorganizirano tako da bude prilagođeno starijim osobama s posebnim stazama za građane sa šetalicama i električnim transportnim pomagalima. Ovdje se nitko nije rodio već 17 godina. Neka savjetovališta i kulturne udruge pokušavaju to promijeniti. Na primjer, nedavno je osnovan sajam „Presura", gdje se skupljaju predstavnici sela i gospodarskih projekata.

Španjolska vlada je također prepoznala potrebnu smanjenja jaza u zemlji kako se ne bi izgubilo još više birača i kako  bi Španjolska postala ekonomski održivija. Španjolski premijer Pedro Sanchez nedavno je izjavio da bi javne institucije trebalo rasporediti po zemlji, kako ne bi sve bilo u koncentrirano u prijestolnici. Sve praznija provincija Teruel bi tako mogla postati novo sjedište španjolske svemirske agencije AEE.

Istodobno, bivši bankar Gimenez je, zajedno s još jednim španjolskim poduzetnikom, pokupio stotine siročadi iz Ukrajine i smjestio ih u sirotišta i obitelji u španjolskim selima. „Trenutno ne možemo sebi priuštiti propuštanje tog seoskog potencijala", kaže Gimenez.

Zato bi svi trebali da raditi na tome da „selo roditelja opstane za naredne generacije“. Za Gimeneza je jasno – sela moraju biti spašena. Čak iako to znači da možda samo manjina otamo potječe.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu