1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što sukob Izraela i Hamasa znači za njemačku ekonomiju

Nik Martin
31. oktobar 2023

Osim energetske ovisnosti, Bliski istok je rastuće tržište za njemačke tvrtke. Veliki regionalni igrači su i veliki investitori u Njemačkoj. Kakve bi posljedice mogla imati eskalacija sukoba između Izraela i Hamasa?

https://p.dw.com/p/4YC8N
Njemački izvoz u Izrael čini samo 0,4% ukupnog izvoza zemljeFoto: AP

Dok je pažnja usredotočena na humanitarnu katastrofu koja se odvija u Gazi, kreatori politike i biznis lideri sve su zabrinutiji zbog ekonomskog utjecaja dužeg sukoba između Izraela, Hamasa i drugih u regiji.

Iako njemački izvoz u Izrael čini samo 0,4% ukupnog izvoza zemlje — u rasponu od vozila, autodijelova, mašina, obnovljivih izvora energije, hemikalija i farmaceutskih proizvoda — ta je mediteranska zemlja dugo ključni ekonomski partner.

"Trgovina i izravna strana ulaganja između dviju zemalja su male, ali za prijenos tehnologije i suradnju u istraživanju u prirodnim znanostima i fizici, Izrael je izuzetno važan od 1960-ih godina", kaže Rolf Langhammer, viši naučni suradnik na Institutu Kiel za Svjetsko gospodarstvo (IfW Kiel).

Posljednjih su godina njemačke tvrtke također izgradile snažne odnose s mnogim izraelskim tehnološkim startup-tvrtkama. Na zvaničnoj web stranici njemačke vlade piše da velike tvrtke poput Mercka i Siemensa zapošljavaju vrhunske inženjere iz Izraela, dok Deutsche Telekom, Bosch, Daimler, Volkswagen i BMW imaju centre za istraživanje i razvoj u Izraelu ili ulažu u novonastale tvrtke.

Neke njemačko-izraelske suradnje za sada na čekanju

Lideri u industrijskom sektoru očekuju da će suradnja između dviju zemalja ostati snažna, posebno jer je Izrael predvodnik u kibernetičkoj sigurnosti, biotehnologiji, zdravstvu i obnovljivoj energiji, kao i inovacijama u prehrambenom sektoru. No, kratkoročno gledano, mnogi bi projekti mogli biti stavljeni na čekanje jer vlada neizvjesnost zbog smjera u kojem se odvija sukoba između Izraela i Hamasa.

"Postoji veliki strah (među njemačkim kompanijama) od eskalacije, pogotovo ako se Iran ili drugi umiješaju", rekla je za DW Charme Rykower, zamjenica direktora Njemačko-izraelske industrijske i trgovinske komore (AHK Israel). "Ne želim zamišljati ishod ako nas očekuje dug, krvav sukob", kaže ona.

Rykower kaže da njemačke tvrtke koje posluju u Izraelu za sada čekaju da vide što će se dogoditi, ali ističe da izraelska ekonosmija već sada pati od posljedica napada Hamasa 7. oktobra. 

Rolf J. Langhammer
"Trgovina i izravna strana ulaganja između dviju zemalja su male, ali ... Izrael je izuzetno važan od 1960-ih godina", kaže Rolf LanghammerFoto: picture-alliance/ dpa

Šekel je pao najnižu razinu u posljednjih nekoliko godina u odnosu na dolar, a stotine hiljada ljudi pozvano je u izraelsku vojsku, zbog čega su mnoge tvrtke ostale bez odgovarajućeg osoblja. Više hiljada zaposlenih privremeno je poslano na neplaćeno odsustvo jer kupci ostaju kod kuće zbog sigurnosne prijetnje.

"Moramo biti strpljivi i nadati se da ovaj sukob neće eskalirati i da će se stvari oporaviti za nekoliko sedmica", kaže Rykower.

Njemački čin balansiranja

Njemačka vlada odlučno je podržala pravo Izraela na samodobranu. No, u isto vrijeme, Njemačka mora izvesti delikatan čin balansiranja jer su druge zemlje Bliskog istoka osudile izraelsku vojnu taktiku u borbi protiv islamističko terorističkog Hamasa. Mnoge od tih zemalja su, ili imaju potencijal biti, još važniji privredni partneri Njemačke.

Katar, na primjer, igra posredničku ulogu u pomaganju oslobađanja oko 220 talaca koje je Hamas zarobio u Izraelu tokom napada 7. oktobra. Ova zemlja je također žestoko kritizirala izraelsku borbu protiv Hamasa, u kojoj je do sada poginulo više od 7.000 ljudi, prema navodima Ministarstva zdravstva Gaze kojim upravlja Hamas.

Katarski emir Sheikh Tamim bin Hamad Al-Thani rekao je prošle sedmice da "Izraelu ne bi trebalo dati bezuvjetno zeleno svjetlo i neograničeno ovlaštenje da ubija" Palestince.

Langhammer za DW kaže sljedeće: "Katar se ističe kao najvažniji bliskoistočni investitor u Njemačkoj. On ima udjele u tvrtkama kao što su Volkswagen, Deutsche Bank i Siemens." Stoga Langhammer napominje  kako je prošle godine, usred europske energetske krize koja je dovela do vrtoglavog skoka cijena prirodnog plina, Njemačka također potpisala ugovor s Katarom o osiguranju opskrbe ukapljenim prirodnim plinom (LNG), koja će započeti 2026. godine. 

Katar Doha | Staatsoberhaupt des Emirats | Sheikh Tamim bin Hamad al-Thani
Katarski emir Sheikh Tamim bin Hamad Al-Thani rekao je da "Izraelu ne bi trebalo dati bezuvjetno zeleno svjetlo i neograničeno ovlaštenje da ubija" PalestinceFoto: Qatar Emirate Council/dpa/picture-alliance

"Svaka vrsta eskalacije kriza teško bi pogodila Njemačku zbog njene ovisnosti o energentima iz regije. Ali u isto vrijeme, zemlja poput Katara ne želi vidjeti da njezina ulaganja u vrhunske njemačke tvrtke nestanu", dodaje Langhammer. "Veća prijetnja je, naravno, Iran", kaže on.

Iran, koji podržava Hamas i libanonsku militantnu skupinu Hezbollah - koja se također bori protiv Izraela - prijetio je da će blokirati Hormuški tjesnac u aktualnim napetostima s Izraelom i Zapadom. Ovaj tjesnac je najvažnija svjetska naftna tačka zbog velikih količina nafte koje bivaju distribuirane ovim morskim putem.

Iran je uglavnom odvojen od trgovine sa Zapadom zbog svog spornog nuklearnog programa, zbog čega trpi sankcije SAD-a i EU-a.

Ostale zemlje u regiji, uključujući Egipat i Saudijsku Arabiju sa svojim stanovništvom od 109 milijuna odnosno 36 milijuna, također predstavljaju sve veći interes za njemačke izvoznike.

"Ekonomske veze s regijom Bliskog istoka od strateške su važnosti", kaže za DW Helene Rang, izvršna direktorica Njemačkog udruženja Bliski i Srednji istok (NUMOV). "Među ključnim faktorima ovdje su blizina, kao i rastuća prodaja i tržišta potrošača zbog velike lokalne populacije."

Rang je govorila o velikim nadolazećim infrastrukturnim projektima, uključujući Neom u Saudijskoj Arabiji. Riječ je o ogromnom futurističkom gradu koji se gradi uz Crveno more čiji troškovi iznose pola trilijuna dolara, a čija gradnja nudi mogućnosti njemačkim tvrtkama.

"Nadamo se da (sukob koji eskalira) neće imati veliki utjecaj na ekonomsku suradnju. Situacija je teška ... (ali) istodobno se nadamo da će rješenje biti pronađeno međunarodnom diplomacijom. Mirovni sastanak u Egiptu bio je važan prvi korak", kaže Rang.

Urednik: Ashutosh Pandey

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu