Što se može očekivati ​​na Konferenciji o sigurnosti

Oko 800 sudionika je na dugom popisu münchenske Konferencije o sigurnosti. Jedan čovjek nije na popisu. Pa ipak, on će značajno utjecaj na rasprave u Münchenu. Riječ je o Donaldu Trumpu.

Otkako je bivši američki predsjednik prije sedam dana sa samo nekoliko riječi doveo u pitanje globalnu sigurnosnu arhitekturu, među državama članicama NATO-a vlada nemir. Tokom jednog nastupa u okviru predizborne kampanje, Trump je rekao da kao predsjednik neće pružati vojnu potporu članicama NATO-a, koje ne ispunjavaju svoje financijske obaveze. Moguće je da će se nemir oko ove izjave osjetiti i u hotelu "Bayerischer Hof”, gdje se održava konferencija. Pri tome će glavni fokus biti na tri tačke.

Stabilnost zapadnog vojnog saveza

Prije svega, bit će riječ o stabilnosti NATO-a. Kolika je njegova vrijednost ako bi SAD, najvažnija država članica, vezale vojnu pomoć uz moralno pitanje koje se odnosi na praksu plaćanja? To je Trump rekao prije sedam dana i ne prvi put. I 2018. godine, kada je bio američki predsjednik, u jednom intervjuu je rekao da ne bi branio Crnu Goru.

Šef Konferencije o sigurnosti Christoph Heusgen zalaže se za to da se ne diskutira uzbuđeno o riječima bivšeg, a možda i budućeg američkog predsjednika. On smatra da bi umjesto toga druge države morale ispuniti svoje domaće zadatke. A to nas dovodi do naredne tačke. 

Veliki izdaci za odbranu

Tema konferencije će biti razina izdvajanja za odbranu pojedinih država članica NATO-a. Njemačka, koja već dugo nije ostvarila cilj kojim se izdvaja dva posto vlastitog bruto domaćeg proizvoda na odbranu, ispunit će ovu NATO obvezu 2024. godine. I to bi tako trebalo ostati i sljedećih godina, kako to stalno naglašavaju savezni ministar financija Christian Lindner i kancelar Olaf Scholz. Međutim, bez odgovora ostaje pitanje kako se može zajamčiti financiranje. Ostaje diskusija hoće li značajno biti povećana posebna sredstva iz fonda namijenjenog Bundeswehru, koji trenutno iznosi 100 milijardi eura ili hoće li biti suspendirana dužnička kočnica za potrošnju za odbranu.

Samostalnija europska odbrambena politika?

Treće, tu je pitanje samostalnije europske odbrambene politike. Konsenzus je da Europa mora učiniti više na poboljšanju vlastite odbrambene sposobnost  neovisno od ishoda izbora u SAD-u. Međutim, postoje različite ideje o tome kako bi to trebalo izgledati. Neposredno prije sigurnosne konferencije u Muenchenu rasplamsala se rasprava o vlastitom nuklearnom štitu Europe. Heusgen se izričito izjašnjava protiv europske "nuklearne sile". S jedne strane, kako kaže, to je nespojivo s ugovorima o neširenju nuklearnog oružja, a s druge strane, ne želi ni zamišljati kako bi europska sigurnost izgledala bez američkog zaštitnog kišobrana.

Zabrinutost zbog eventualnog izostanka američke pomoći Ukrajini

Centralno pitanje ponovno će biti agresorski rat protiv Ukrajine. Prije dvije godine ukrajinski predsjednik imao je nezaboravan i emotivan nastup na Konferenciji o sigurnosti: "Bit ćemo zaboravljeni", požalio se Volodimir Zelenski četiri dana prije ruskog napada na njegovu zemlju. Žestoko se zalagao za sigurnosne garancije i odmah nakon svog govora odjurio natrag u Kijev. I ove godine se očekuje njegov dolazak München.  

Njegov poziv za podršku Ukrajini postao je hitniji. Ukrajini nedostaje oružja i municije. Rusija je tu djelomice i pet puta nadmoćnija. Osim toga, ove sedmice je Senat odobrio američki paket pomoći u visini od oko 60 milijardi dolara. Zastupnički dom, u kojem većinu imaju republikanci, mogao bi odbiti paket pomoći - i zasad se čini da hoće. Europa pak ne bi mogla popuniti tu prazninu.

Osim Zelenskog, i Europljani će priliku u Münchenu iskoristiti za lobiranje kako bi djelovali na republikanske senatore i zastupnike da podrže Ukrajinu. Nigdje izvan SAD-a ne možete naći toliko američkih predstavnika na jednom mjestu kao na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji. 

Politički speed-dating

O politici će se raspravljati na javnim podijima na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji. Ali politika se odvija i na gornjim spratovima hotela, što je nedostupno javnosti. Brojni bilateralni susreti će biti održani koji ponekad nalikuju političkom speed-datingu. "Ne možete zamisliti koliko smo opravdanih zahtjeva morali odbiti zbog nedostatka prostora", kaže Heusgen, koji unatoč tome još uvijek ne želi preseliti održavanje konferencije na još veće mjesto, jer u hotelu "Bayerischer Hof" su, kaže, već samo zbog prostornog ograničenja svi prisiljeni na međusobni razgovor.

Jer na koncu moto konferencije glasi: „Dijalogom do mira" (Peace through dialogue"). Pri tome već tri godine nisu pozvani predstavnici ruske ili iranske vlade. Šef konferencije Heusgen kaže da se Rusija prvo mora vratiti u "civilizaciju" i priznati Ukrajinu kao državu. Iranu, koji podržava kako Hamas tako i Huti pobunjenike, ne želi, kaže Heusgen, prostrti crveni tepih.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock boravila je do četvrtka u Izraelu u svojoj petoj posjeti Bliskom istoku od napada Hamasa na Izrael. U Münchenu će ona nastaviti svoje napore za humanitarni prekid vatre i oslobađanje više izraelskih talaca - zajedno s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom i drugima. Također je najavljen dolazak izraelskog predsjednika Izchaka Herzoga i ministra vanjskih poslova Israel Katz, kao i premijera palestinskih autonomnih vlasti Mohammeda Shtayyeha. Očekuju se i predstavnici Katara i Egipta. Oni često preuzimaju posredničku ulogu u ratu između Izraela i Hamasa. 

Kakvu će ulogu imati Kina?

Prošlogodišnja najava kineskog političara Wang Yija u Münchenu da pokreće "mirovnu inicijativu" za Ukrajinu bila je iznenađenje. Kratko prije toga, kineski državni i stranački šef Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin opisali su sebe kao "najbolje prijatelje". Sumnje u ozbiljnost ove inicijative ne samo da su potvrđene, već je i Kina naknadno pokazala da drži stranu Rusiji: kineske tvrtke prodale su Rusiji dronove, osposobljene za borbu ali i druge komponente oružja. Osim toga, i Kina i Indija od početka rata u velikim su razmjerima kupovale naftu i prirodni plin od Rusije.

Yi, koji je ponovno ministar vanjskih poslova od ljeta 2023., ponovno će se pojaviti u Münchenu ovog vikenda. Prema procjeni Janki Oertel, ekspertkinje za Aziju pri Europskom vijeću za vanjske odnose, on će negirati da njegova zemlja tako snažno podržava rusku vladu. Na taj način, kaže ona, Yi želi vratiti narativ mira. Istodobno, nedavno je primijećeno da se Kina zbog svojih trenutnih ekonomskih problema trudi da privuče investitore i nastupa otvorenije.

To ne znači da Kina postaje sve spremnija na kompromis oko, primjerice, pitanja Tajvana. Peking Tajvan vidi kao svoj teritorij i prijeti ratom kako bi potvrdio svoja prava na njega. Važnu ulogu ovdje igraju i američki izbori u novembru. Jer, u slučaju da predsjednik postane Donald Trump, američka zaštita Tajvana mogla bi biti dovedena u pitanje.

Sigurnosna konferencija u tranziciji

Godinama se bivši "Wehrkundetagung”, kako se na početku zvala konferencija, razvio u globalni forum za rasprave. Današnja konferencija s ponosom predstavlja raznolikost. Pojam sigurnosti odavno je proširen. Nije riječ samo o vojnoj sigurnosti, već i o pitanjima kao što su klimatska sigurnost, sigurnost hrane i zdravlja, ekonomska sigurnost. Ove godine se tako očekuje više predstavnika iz zemalja “Globalnog juga” nego ikad ranije.

tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu