Šta je zanimalo čitaoce DW u 2022. godini?

Januar 

SAD su u januaru zbog korupcijskih aktivnosti te prijetnje stabilnosti BiH proširile sankcije Miloradu Dodiku, tada srpskom članu Predsjedništva BiH. Kao odgovor na sankcije je Milorad Dodik poručio da ga one neće pokolebati. Reakcije na odluku SAD među kojim je i reakcija visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita, koji je mjesecima upozoravao na moguće sankcije, sažete u tekst pod naslovom Pooštrene sankcije Miloradu Dodiku, bile su najčitanije na našim stranicama u januaru mjesecu. Zbog "nepravednih pritisaka koji se provode protiv Republike Srpske i njenog rukovodstva", predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je zamolio Dodika i sve političke snage u Republici Srpskoj, da učestvuju u radu zajedničkih institucija u Bosni i Hercegovini.

Februar 

Ruska invazija na Ukrajinu 24.02.2022. godine nikoga nije ostavila ravnodušnim. Njemačka se brzo pozicionirala i odobrila slanje 400 ručnih protuoklopnih bacača raketa njemačke proizvodnje koje je bila prodala u inostranstvo. Tada je odobrila da oni budu poslani u Ukrajinu. To je velika novina za ovu vladu u Berlinu koja je  (ipak) odlučila da pošalje oružje za Ukrajinu. Reportaže, izvještaji i analize iz Ukrajine su bile najčitanije u februaru.

Mart

Rat u Ukrajini je mnoge podsjetio na ratove na prostoru bivše Jugoslavije. Kao i sada u Ukrajini - dobro naoružana vojska je i u bivšoj Jugoslaviji poduzela ono što je vidjela kao svoju „specijalnu operaciju” protiv Slovenije. Bio je to uvod u dugotrajni rat. Gdje su sličnosti, a gdje razlike? Odgovor smo ponudili u tekstu pod naslovom „Rat u Europi 2.0“.

April

Politički Berlin se s pogledom na Ukrajinu prisjetio početka rata u Bosni i Hercegovini. 30 godina nakon početka rata u BiH je politički Berlin povukao paralele između tog i rata u Ukrajini. Na raspravama u Bundestagu i u Fondaciji Heinrich Böll govorilo se i o budućnosti Bosne i Hercegovine.

Maj

Poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije je priznao autokefalnost Makedonske pravoslavne crkve. Stručnjaci za pravoslavlje su rekli za švicarski list „Noje cirher cajtung“ da je Srpska pravoslavna crkva konačno priznala Makedonsku crkvu vjerovatno motivisana dešavanjima u Ukrajini. U maju smo tražili odgovor na pitanje: „Zašto je SPC priznala Makedonsku crkvu?“. 

Juni

Za špedicijsku branšu sniženje poreza na gorivo, čija je cijena zbog rata u Ukrajini vrtoglavo rasla, u junu nije donijelo nikakvo olakšanje. Tome treba pridodati i činjenicu da nedostaje 80.000 vozača. Lanci opskrbe se još održavaju ali pitanje je koliko dugo. Njemački špediteri su pod pritiskom cijena i manjka vozača.

Juli

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je donio odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona. Nekoliko sati nakon donošenja odluke je koleginica Zorica Ilić razgovarala sa Christianom Schmidtom koji je poručio "Dajem posljednju šansu za dogovor". Bilo da se radi o industriji, bolnicama ili zanatu – manjak radne snage je sve veći problem u Njemačkoj. Dolazak radnika iz inostranstva ne funkcioniše kao što se zamišljalo. Sada bi trebalo reformisati Zakon o imigraciji. Njemačka je u julu očajnički tražila radnike.

Avgust

Rat u Ukrajini bio je povod da se novinari jednog švajcarskog i jednog njemačkog dnevnika u avgustu pobliže pozabave Srbijom. Jedan tekst bavi se geostrateškim premišljanjima Beograda, a drugi – izbjeglicama na Balkanskoj ruti jer „Moskva Srbima ne vjeruje“.

Skup u Frankfurtu pod nazivom  nazivom "Jačanje veza između Bosne i Hercegovine i dijaspore u Njemačkoj" je bio zanimljiv velikom broju naših korisnika. O važnosti tih veza su govorili predstavnici Bundestaga, kao i više od 130 visokoobrazovanih osoba iz BiH,

Septembar

Vijest od smrti britanske kraljice Elizabete II. je bila najčitanija vijest u septembru. Britanci tuguju za najdugovječnijom vladaricom u istoriji, omiljenom u narodu. Kraljica je tokom vladavine bila na hiljadama i hiljadama prijema i stotinama putovanja u inostranstvo. Uvijek se suzdržano smješkala, i nikad se javno nije izjašnjavala o tekućoj politici. Ali, uvijek je znala šta se zbiva.

Oktobar

Oktobar je protekao u znaku općih izbora u BiH. Štampa na njemačkom na dan izbora u BiH je pisala o znakovima nervoze u velikim bh. partijama. Izbori su bili i u znaku odluke Visokog predstavnika Christiana Schmidta da promijeni Izborni zakon i Ustav BiH. Nakon toga je Schmidt pod lupom.

Novembar

Njemačka više ne može čekati. Planira da olakša dolazak kvalifikovanih radnika jer joj je hitno potrebna stručna radna snaga. Pripremni dokument predviđa manje prepreka za radnike iz inostranstva.

Decembar

Decembar je definitivno protekao u znaku Svjetskog nogometnog prvenstva. Njemačka reprezentacija je relativno brzo okončala učešće na Mundijalu. Zato je Hrvatska došla do polufinala. Njemački mediji su konstantno hvalili hrvatsku reprezentaciju koja je zabilježila zavidne rezultate na Svjetskom prvenstvu u Kataru i kao najveće zvijezde isticali Modrića i Livakovića.

Kraj godine je i vrijeme za sumiranje rezultata. Naš članak „Deset vesti iz zemlje koja puca po šavovima“je bio dosta čitan. Govori smo ori o kašnjenju vozova u Njemačkoj, sporoj birokratiji, nedostatku radne snage i drugim mukama građana Njemačke.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu