1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Škola uprkos koroni – kako će to funkcionisati?

Kay-Alexander Scholz
3. august 2020

U nekim dijelovima Njemačke završava se ljetnji raspust. Nova školska godina bi trebalo normalno da počne. Ali „normalno“ u školama baš i neće biti, kao što se vidi na primjeru pokrajine Meklenburg-Prednja Pomeranija.

https://p.dw.com/p/3gJDL

Roditeljima i djeci koja idu u školu ovih će dana biti zanimljivo vidjeti šta se dešava u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji. U toj saveznoj pokrajini na Baltičkom moru u ponedjeljak (danas) ponovo počinje škola. Letnji raspust u šesnaest njemačkih saveznih pokrajina počinje u različito vrijeme, u periodu od juna do septembra, kako ne bi svi u isto vrijeme krenuli na odmore. Ove godine na listi je prva bila pokrajina Meklenburg-Prednja Pomeranija. Sada tamo počinje veliki test.

U 563 škole, 152.700 učenica i učenika od ponedeljka do petka bi trebalo da imaju „normalnu" školsku nastavu, najmanje četiri ili pet časova dnevno. Ponovo su dozvoljeni čak i časovi muzičkog i fizičkog.

To je moguće zato što je trenutno samo nekoliko aktivnih slučajeva Kovida-19, navodi se u saopštenju pokrajinske vlade. U Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji je najmanji broj zaraženih u zemlji. Ali i pored toga neće sve biti „normalno".

Sprečiti infekcije

Stroga higijenska pravila u školama, koja važe u čitavoj zemlji, trebalo bi da spreče širenje pandemije. Zabranjeno je pozdravljanje pri kojem dolazi do kontakta kožom. Dodirivati lice rukama bi trebalo izbjegavati. Učionice treba da se provjetravaju poslije svakog časa. Gelenderi na stepenicama ne smiju da se dodiruju – i naravno važno je prati ruke! Sredstva za dezinfekciju bi trebalo koristiti samo u posebnim slučajevima – ne prskanjem, već dodavanjem u vodu za čišćenje. Nošenje maski nije obavezno. Nastavno osoblje može besplatno da se testira na korona-virus.

Novo je i to da će dolazak i boravak u školi morati drugačije da se organizuje. Na primjer, peti i šesti razredi bi trebalo da formiraju neku vrstu jedinice, koja može da broji i do nekoliko stotina učenika. Među jedinicima ne bi smjelo da bude kontakata – ali unutar njih neće važiti pravila o odstojanju. Kako bi se to osiguralo, vrijeme početka nastave neće biti isto za sve. Svaki razred će imati svoje prostore u školskim dvorištima, garderobi i kantini. Plan je da, ukoliko do zaraze dođe, samo jedan razred mora da ide u karantin, dok bi drugi nastavili da idu u školu.

Takvo strogo odvajanje razreda u školama preporučio je Institut Robert Koh (RKI) kao najviši zdravstveni organ u zemlji. Sada je važno da se razredi održe u cjelini, kaže predsjednik RKI Lotar Viler. Time bi se smanjio rizik od infekcije i lakše bi mogao da se utvrdi lanac zaraze.

Nastava na daljinu uplanirana

Onlajn nastava ili „nastava na daljinu" kako je tamošnje službe zovu, u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji bi najprije trebalo da bude izuzetak. „Dopunska nastava na daljinu odvija se pretežno kao digitalna nastava i prvenstveno služi za vježbanje, kao i za utvrđivanje gradiva", navodi se u uredbi Ministarstva prosvjete. Pritom bi „stepen samoorganizovanog učenja trebalo da se poveća u skladu sa "individualnim  potencijalima učenja", od osnovne škole, do završetka gimnazije". To znači da su za prvi i drugi razred osnovne škole samo tri od četrdeset časova nedjeljno predviđeni kao nastava na daljinu. Od sedmog do devetog razreda srednje škole u okviru nastave na daljinu može da se održi 26 časova, od ukupno 101 časa nedjeljno.

Prema novodima Ministarstva prosvjete, nastave na daljinu će u većoj mjeri biti tamo gdje nema dovoljno nastavnica i nastavnika koji mogu da predaju u školama, zato što spadaju u rizičnu grupu. Naravno, cilj takvog planiranja je da se već sada stvori potreban okvir, ukoliko se broj zaraženih bude povećavao, kaže portparol Hening Lipski. Kako bi sve to tehnički i organizaciono funkcionisalo, posljednjih sedmica je mnogo toga urađeno.

Archivbild - Marbach | Unterricht in der Schule
Foto: picture-alliance/dpa/M. Murat

Novi nastavni materijali

Tako se školama sada nudi jedan komercijalni sistem za upravljanje učenjem iz Norveške, koji se bazira na oblaku (Cloud). Kako se navodi na internet stranici, proizvod je u toj zemlji već dvadeset godina na tržištu.

Pored toga, ovih dana bi gradovima i opštinama trebalo da bude podijeljeno deset miliona evra iz takozvanog digitalnog pakta savezne vlade, kaže Lipski. Tim novcem bi trebalo da budu kupljeni laptop-računari koji će učenice i učenici moći da pozajme. Iz čitave zemlje u posljednje vrijeme su stizala upozorenja da mnoga djeca iz siromašnijih porodica uopšte nemaju kompjuter sa kojim bi mogli da se uključe u online-nastavu.

Kada je riječ o digitalnoj nastavi, postavlja se i pitanje kako će se nastavno osoblje – koje često nije digitalno osposobljeno – pripremiti za onlajn nastavu? U međuvremenu je dvije hiljade nastavnica i nastavnika u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji učestvovalo na školovanju za onlajn nastavu.

Koliko će biti opasno?

Ukoliko dođe do novih slučajeva zaraze, u Njemačkoj nisu škole te koje odlučuju kako dalje, već lokalne zdravstvene službe. One donose odluke o tome, da li će jedan razred morati da ide u karantin i hoće li čitava škola biti zatvorena. Zatvaranje škola, kao što je bilo za vreme lokdauna, bi trebalo da se izbjegne – u tome se političari slažu.

I mnogi ljekari se zalažu za što „normalniju" nastavu. Jer škole su ionako ocijenjene kao manje ugrožene. U pokrajini Saksonija tokom maja i juna je testirano 2.600 učenika i nastavnika – što je jedna od prvih studija te vrste. Prema riječima Vilanda Kisa, šefa Univerzitetske klinike u Lajpcigu, kod testiranih nije otkriven ni jedan slučaj akutne infekcije. Kod manje od dvadesetoro testiranih su u krvi pronađena antitijela, što ukazuje na to da je infekcija savladana.

Deca nisu veliki izvor zaraze za odrasle, kaže Kis. On je zato protiv zatvaranja škola ukoliko se pojave novi slučajevi zaraze. Jer novi školski-lokdaun ne bi bio dobar za razvoj dece i izazvao bi brojne fizičke i psihičke probleme. Kis nije jedini koji tako misli. Isto mišljenje zastupa i Savezna lekarska komora.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android