Čelnici NAC-a u Sarajevu – spriječiti ruski uticaj?

„Zbog rastućeg ruskog uticaja u regiji, NATO mijenja svoj odnos prema zapadnom Balkanu, posebno prema Bosni i Hercegovini (BiH)“, smatra vojno-politički analitičar iz Sarajeva Nedžad Ahatović.

On podsjeća da je još 2014. godine, u analizi za DW „Ukrajinski scenarijna Zapadnom Balkanu" upozoravao da bi upravo Rusija mogla „ispuniti praznine" koje je NATO ostavio iza sebe u svojoj ekspanziji ka Istoku.

A te „praznine“ su, kako tvrdi Ahatović, Srbija i Bosna i Hercegovina.

BiH i Srbija danas mogu biti, ili to već jesu, „neuralgične tačke u nedovršenoj teritorijalnoj strukturi NATO-a“, koje bi mogla zloupotrijebiti Rusija za destabilizaciju Zapada – Evropske unije (EU) i NATO-a, smatra Ahatović.

On vjeruje da u tom kontekstu treba tumačiti „pojačan interes NATO-a za BiH“, uključujući predstojeću posjetu čelnika Sjevernoatlantskog vijeća NATO-a (NAC – North Atlantic Council) Sarajevu. Također, podsjeća i na nedavnu posjetu generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga BiH koji je izrazio zabrinutost zbog „secesionističke retorike“ i „uticaja Rusije“ u BiH.

Regija se naoružava. Osim BiH

Još jedan aspekt treba uzeti u obzir – zapadnobalkanske države se naoružavaju. Za analitičare je to znak „povećane napetosti“ u regiji, kao posljedice ruske agresije na Ukrajinu. Izuzetak je BiH koja zbog protivljenja srpskih kadrova u institucijama vlasti ne može pratiti trendove susjeda – Hrvatske i Srbije.

Hrvatska kao punopravna članica NATO-a uživa zaštitu Sjevernoatlantskog saveza. Srbija nesmetano modernizira i jača svoje snage i, pored ruskih donacija u tenkovima, nabavlja i zapadno te kinesko oružje.

„BiH, ostavljena na razmeđi Istoka i Zapada, sa upitnom efikasnošću EUFOR-a (Evropskih vojnih snaga), malobrojnim NATO štabom u Sarajevu i loše opremljenim Oružanim snagama ima razloga za zabrinutost“, kaže Ahatović za DW, napominjući da BiH jedina od srbijanskih susjeda nije članica NATO-a, dok je Kosovo pod direktnom zaštitom Alijanse. 

Komentirajući za DW naoružavanje zapadnobalkanskih država, posebno Srbije, direktor beogradskog ureda fondacije „Konrad Adenauer" Jakov Devčić kaže da je ruska invazija na Ukrajinu pokrenula „paniku“ širom Evrope, zbog toga što je veliki rat u Evropi postao „realna prijetnja".

„Mnoge države u Evropi, pa i na Balkanu, obnavljaju i jačaju svoje vojne arsenale, kako bi odvratile potencijalne prijetnje po svoju bezbjednost. Također, tu je i izazov kontrole ilegalnih imigracija“, kaže Devčić.

On napominje da je samo u proteklih mjesec dana Hrvatska  nabavila američke Black Hawk helikoptere i Bradley oklopna vozila, dok je Srbija nabavila radare iz Francuske, a Kosovo američke Javelin anti-oklopne sisteme.

„Sve ove zemlje pravdaju ove nabavke odvraćanjem prijetnji i suverenim pravom da se naoružaju“, kaže Devčić.

Da li je „Banjska“ moguća u BiH?

Prošlogodišnji napad srpskih paravojnih formacija na kosovsku policiju u selu Banjska uznemirio je javnost u regiji i pokrenuo nova sigurnosna pitanja. Nedžad Ahatović upozorava da je „slučaj Banjska“ moguć i u BiH, a da poligon za obuku „proruskih terorista" može biti bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS).

„Taj entitet je pod kontrolom Putinovog (Vladimir) igrača Milorada Dodika i, baš kao i na Kosovu, proruske paravojne formacije mogu djelovati i u BiH, posebno iz entiteta RS“, kaže Ahatović napominjući da je i ta prijetnja dodatni razlog za jačanje NATO prisustva u BiH.

Tvrdnje o postojanju paravojnih formacija i kampova za obuku u RS-u iznio je i ministar odbrane BiH Zukan Helez, o čemu je kao svjedok dao iskaz i Tužiteljstvu BiH. 

Sagovornik DW-a smatra da je i NAC zabrinut zbog mogućnosti djelovanja proruskih paravojnih formacija na zapadnom Balkanu. „U tom svjetlu treba posmatrati najavu komandanta savezničkih snaga NATO-a u Evropi generala Christophera Cavolia da će NATO rasporediti Snage za brzu reakciju u Italiji, bliže trustnom balkanskom području“, kaže Ahatović.

Za razliku od Ahatovića, Jakov Devčić ne vjeruje da je slučaj Banjska moguć u BiH. „Međunarodne mirovne snage su prisutne na terenu i upravo su zbog Banjske na višem stepenu budnosti. Ne postoje paravojne organizacije i vaninstitucionalni akteri u BiH nalik onima na Kosovu koje su izvršile pomenutu operaciju. Prema tome, ne postoje preduslovi za takvo djelovanje“, kaže Devčić za DW. 

Analogija sa devedesetim razumljiva, ali nerealna?

Šef beogradskog ureda fondacije Konrad Adenauer ne vjeruje da je Balkan u opasnosti od mogućeg sukoba. „Imajući u vidu vojne kapacitete zemalja na Balkanu, nedostatak političke volje za raspirivanje sukoba, manjak podrške javnosti, demografske trendove, zajedničku budućnost u EU i ono što je ključno, prisustvo NATO snaga kao garanta mira u regionu, opasnosti od sukoba su male“, ističe Devčić.

Za njega su analogije sa devedesetim „razumljive“ mada nacionalistički naboj „nije uporediv sa devedesetim godinama“. „Broj ljudi na skupovima devedesetih i intenzitet nacionalističkog naboja tih skupova bio je na mnogo višem nivou nego bilo kakvi slični skupovi danas. A to je samo jedan od indikatora da stanje na Balkanu danas i pred sukobe devedesetih nije baš toliko slično“, ističe Devčić.

Sagovornici DW-a se slažu u ocjeni da je pažnja NATO-a, osim na Ukrajinu, usmjerena ka Balkanu, gdje pojedini politički čelnici ne kriju da imaju dobre odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

„Predsjednik RS-a Milorad Dodik je još prije par godina nudio Ruskoj Federaciji da uspostavi bazu na teritoriji RS-a, što bi ugrozilo sve veće ratne luke i avio-baze na Južnom krilu NATO-a koje bi se u tom slučaju našle u dometu ruskih raketa“, kaže Ahatović.

Da NATO osataje posvećen „stabilnosti zapadnog Balkana", kako to u komentaru za DW kaže i Jakov Devčić, trebalo bi da potvrde i zvaničnici NAC-a koji će 1. i 2. februara boraviti u Sarajevu. Oni će razgovarati sa Predsjedništvom BiH i predstavnicima Vijeća ministara, a potom i sa predstavnicima nevladinih organizacija.

Susrest će se i sa komandantom Štaba NATO-a u Sarajevu generalom Pamelom McGaha, novim komandantom EUFOR-a generalom Lászlóm Sticzom te visokim predstavnikom za BiH Christianom Schmidtom.