Časni i počasni građani Novog Pazara

Iznenadna smrt novopazarca Besima Biberovića, koji je u sedamdesetprvoj godini preminuo od posljedica kovida, zatekla je mnoge. Brojni lokalni mediji prenijeli su vijest o smrti istaknutog radnika u oblasti kulture i turizma, koji je svuda s ponosom izgovarao ime svog grada Novog Pazara i pozivao sve dobronamjerne ljude da ga posjete.

„Moj otac je sigurno bio jedan od najcjenjenijih ljudi u našem gradu. Kroz svoj život pre svega se trudio da predstavi svoj grad i svoj narod u najboljem svjetlu, a životna misija mu je bila da šalje poruke mira i ujedinjenja naroda", objašnjava u razgovoru za DW Anes Biberović, Besimov sin.

Na dan kada je Besim preminuo, u Srbiji su, prema zvaničnim podacima, od posljedica korona-virusa umrle još četiri osobe. Međutim, upravo je pogoršanje situacije u Sandžaku, prije svega u gradovima Novi Pazar, Sjenica i Tutin dodatno produbilo sumnje građana u vjerodostojnost podataka o broju zaraženih i preminulih od korone.

Opasne predizborne igre

Politički akteri širom Srbije su, prateći direktive Beograda, učestvovali u predizbornim aktivnostima, a sve je više dokaza da su izbori pogoršali epidemiološku situaciju u čitavoj zemlji. Potpredsjednik vlade i aktuelni ministar trgovine i turizma Rasim Ljajić ostaće upamćen po pobjedničkom skoku sa bine u publiku na završnom mitingu pred izbore u jeku epidemije u Novom Pazaru. Gaf ministra Ljajića dogodio se dvanaest dana pred smrt Besima Biberovića.

Premijerka Ana Brnabić je, dan nakon Besimove smrti, a zajedno sa ministrom zdravlja Zlatiborom Lončarom, posjetila Opštu bolnicu u Novom Pazaru za koju su građani tvrdili da je pred kolapsom zbog nedostatka lijekova, medicinske opreme i velikog broja zaraženih zdravstvenih radnika.

Aktivistkinja za ljudska prava iz Novog Pazara, Aida Ćorović izjave predstavnika vlasti nakon posjete Opštoj bolnici za DW opisuje kao sraman i arogantan nastup: „Za njih je sve to samo politička kampanja i došli su da sve nas pljunu u lice, da kažu da svi mi lažemo, da hiljadu ljudi laže, samo je to Potemkinovo selo koje Vučić već godinama gradi stvarno", zaključuje Ćorović.

Smrt kao provokacija

U razgovoru za DW, međutim, Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose ističe da je problem prije svega diletantska reakcija premijerke na građane koji su se tokom posjete okupili ispred bolnice, na njihovo nezadovoljstvo koje se gomila decenijama, a čiji je okidač bio strah od velikog broja mrtvih.

„Njima je eskalacija bolesti u Novom Pazaru došla kao direktna provokacija. Tamo je bilo mnogo propagande pred izbore, nošenja respiratora, što je forsirao prije svega Rasim Ljajić. Mi smo na samom tom skupu vidjeli Ljajića koji smiruje i upravlja dijelom tih ljudi", objašnjava Janjić i dodaje da su ispred bolnice protestvovali i ljudi među koje se sa bine bacio ministar Ljajić u transu pobjede.

Za dalju politizaciju epidemiološke situacije u Sandžaku pobrinuo se predsjednik Srbije i počasni građanin Novog Pazara Aleksandar Vučić koji je, nakon nekoliko dana šutanja, izjavio da neće dozvoliti da bilo ko ruši dobre odnose Srba i Bošnjaka, niti nacionalnim ekstremistima da urušavaju mir i stabilnost.

Janjić pak smatra da su takve izjave propagandno-politička zloupotreba, jer u stvarnosti postoji veći rizik od tenzija između sandžačkih političkih lidera – Rasima Ljajića, Sulejmana Ugljanina i muftije Muamera Zukorlića, nego od međuetničkih tenzija između Srba i Bošnjaka.

„Jedan od rizika je postojanje žestoke političke borbe unutar bošnjačkih političkih grupacija. Taj sukob objektivno ne vodi ka međuetničkim tenzijama, već ka unutrašnjem slabljenju i onemogućavanju samog bošnjačkog korpusa – koji je većina – da postigne demokratski dogovor”, smatra Janjić. On kaže da pretpostavke za takav dogovor postoje, ali je neophodan iskorak u politiku normalizacije odnosa i saradnje političkih vođa Bošnjaka.

Aida Ćorović takođe smatra da je priča o destabilizaciji odnosa Srba i Bošnjaka u Sandžaku politizacija i produbljivanje krize: „To su teme koje su zloupotrijebljene za dnevno-političke svrhe i nemaju potporu u realnosti".

Podanički mentalitet

Advokat Ahmed Delimeđac iz Novog Pazara čiji je otac obolio od korone i trenutno je hospitalizovan, u razgovoru za DW takođe kaže da je Sandžak za zvaničnike iz Beograda često plodno tlo za podizanje tenzija: „U situaciji gdje ljudi umiru, Vučić govori o problemu Bošnjaka i Srba. Zar je bitno da li je neko Bošnjak ili Srbin kad ljudi umiru?“

Delimeđac ističe da su sandžački lideri podjednako krivi za trenutnu situaciju, zbog podaničkog mentaliteta prema Beogradu, dubokih podjela i međusobnih potkusurivanja na lokalnom nivou: „Ljudi su preplašeni i ucijenjeni. Niko ne može da se zaposli bez da se prikloni jednoj političkoj stranci. To je sada SDP Rasima Ljajića. Istovremeno se manipuliše islamskom zajednicom – postoje dvije. Ukoliko neko ne pripada jednoj od njih, hodže i sveštena lica neće da dođu na ukop osobe koja pripada drugoj zajednici. To društvo je duboko podijeljeno", ističe Delimeđac.

Sandžak je svijet

Rješenje za kompleksne odnose Sandžaka i Beograda postoji, smatra za DW Dušan Janjić. Ono podrazumijeva prepoznavanje te regije kao multietničke, multikulturne i multikonfesionalne: „Alternativa bi bila da se shvati šta Sandžak jeste, a to je multietnička kulturna regija na raskršću civilizacija i puteva koja je, spletom ekonomskih i istorijskih događaja, ostala nerazvijena, a koja ima ogromne potencijale", zaključuje Janjić.

Besim Biberović je, prema riječima njegovog sina Anesa, nesumnjivo bio dio rješenja: „Vrhunac njegovog rada bilo je organizovanje velikih festivala kulture, gdje je uspio da okupi ljude iz cijelog svijeta na jednom mjestu, gdje su svi govorili jednim jezikom, bez obzira na političko opredeljenje, religiju".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android