1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaBliski istok

Zveckanje sabljama u Crvenom moru: Širi li se rat?

6. decembar 2023

Od Hamasovog napada na Izrael, bilo je više napada Huti pobunjenika na trgovačke brodove u Crvenom moru. Pobunjenike iz Jemena podržava Iran. Šta se krije iza toga?

https://p.dw.com/p/4ZnYB
Yemen Houthi
Foto: AFP/Getty Images

Šiitske milicije napadaju američke vojne baze u Iraku, borci Hezbolaha u Libanu ispaljuju projektile na mete u Izraelu, jemenski Huti napadaju trgovačke brodove u Crvenom moru – od militantnog ekstremističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra, čini se kao da se sukob između palestinske organizacije u Pojasu Gaze i Izraela širi na čitav region. Da li ovi napadi povećavaju rizik od većih sukoba na Bliskom istoku?

Iran podržava pobunjenike Huti

Na Hutije se dugo gledalo kao na naoružanu grupu, koja slijedi samo svoje interese. Ali oni dobijaju sve veću podršku Irana – posebno otkako su pobunjenici iz planinskog regiona u sjevernom Jemenu 2014. godine zauzeli glavni grad Sanu i preuzeli velike dijelove zemlje pod svoju kontrolu.

Novcem i oružjem iz Islamske Republike, Huti se ne bore samo za prevlast u Jemenu, već se i brane od vojne koalicije koju predvodi Saudijska Arabija. Njen cilj je bio da se protjerana jemenska vlada vrati na vlast.

- pročitajte još: Jemen: Nema jasnih izgleda za okončanje rata

Barem je to imao na umu saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman kada su njegove jedinice i jedinice drugih zemalja počele da iz vazduha 2015. godine napadaju Hutije u Jemenu. Prijestolonasljednik je želio da dobije ovaj rat u roku od nekoliko mjeseci. Ali Mohamed bin Salman je pravio računicu bez krčmara – u ovom slučaju bez Hutija. A oni se bore kao gerilske grupe i dobro su upućeni u neprohodna područja Jemena.

Frachtschiff Galaxy Leader | von Huthis gekapert
Hutijiiz helikoptera skaču i preuzimaju teretni brod "Galaxy Leader"Foto: Houthi Media Center/AP/picture allaince

Posrednički rat u Jemenu

Nakon godina rata u Jemenu, krhki prekid vatre je na snazi tek nekoliko mjeseci. To je postalo moguće nakon što su se Saudijska Arabija i Iran zbližili uz posredovanje Kine. Obje zaraćene strane u Jemenu sada izgleda shvataju da ne mogu pobijediti drugu stranu.

Ovaj sukob se često naziva posredničkim ratom  dvije regionalne sile, koje se u Perzijskom zalivu bore za prevlast na Bliskom istoku. Centralnu vladu Jemena podržava Saudijska Arabija, pobunjeničke Hutije podržava Iran. 

Dvije zemlje se razlikuju po tome što se saudijska vojska protiv svojih protivnika bori najsavremenijim naoružanjem i u savezu sa drugim državama. Za iranske interese s druge strane bore se oružane grupe u drugim zemljama. Da bi to postigao, Iran oprema paravojne milicije: u Iraku, Siriji, Libanu – a sada i Hutije u Jemenu.

Huti vrše pritisak na Izrael

Ovo zauzvrat podstiče Hutije ne samo da se bore za sopstvene ciljeve, već i da djeluju u interesu Irana. „Napadima na trgovačke brodove u Crvenom moru, Huti slijede glavni cilj“, kaže egipatski politikolog Mohamed Ez Al-Arab, pri Ahram centru za strateške studije u Kairu.

„Huti pokušavaju da izvrše pritisak na Izrael da okonča rat u Gazi. Zato što Huti pripadaju takozvanoj Osovini otpora, koju podržava Iran u svojoj borbi protiv Izraela. Hamas je takođe dio ‚osovine otpora‘ i naoružava ga Iran.

Napadima na trgovačke brodove u Crvenom moru, pobunjenici u Jemenu signaliziraju Hamasu u Pojasu Gaze da se ne bori sam protiv Izraela. Na sličan način se ponašaju i šiitske milicije u Iraku, koje napadaju tamošnje američke baze – a time i najvažniju zaštitnu snagu Izraela. Hezbolah, koji Iran finansira i oprema oružjem, ranije je napadao mete u Izraelu projektilima preko granice.

Otkako je izraelska vojska proširila svoju kopnenu ofanzivu u Pojasu Gaze, iranski saveznici su takođe pojačali svoje napade. Ali sam Iran se u velikoj mjeri uzdržava. Od revolucije 1979. godine, Islamska Republika je rijetko bila aktivno uključena u neki rat. Gotovo da nema naznaka da će se nešto u tom smislu promijeniti.

Jer ako bi Iran započeo rat sa svojim deklarisanim ali i najvećim neprijateljem Izraelom, morao bi da se bori i protiv SAD. Onima na vlasti u Iranu takođe treba da bude jasno da se takav rat ne može dobiti. Ovo je mogući razlog zašto Hezbolah još nije ušao u rat protiv Izraela – osim što ponekad vodi bitke na izraelsko-libanskoj granici, sa smrtonosnim ishodom.

Libanesische Grenze zu Israel | Nach Hamas Großangriff
Libansko-izraelska granicaFoto: Hassan Ammar/AP/dpa/picture alliance

Mnogi ljudi su zabrinuti

Napadi Hutija na teretne brodove u Crvenom moru izgledaju kao glasno zveckanje sabljama: to brine mnoge ljude – kako na Bliskom istoku tako i šire. Politikolog Mohamed Ez Al-Arab ne vjeruje da su ove prijetnje znak da se rat u Gazi razvija u regionalni sukob. „Cilj je samo da se pošalju određene poruke SAD, i Izraelu i nekim arapskim državama“.

Između ostalog, smatra naučnik, Huti žele da igraju važniju ulogu u pregovorima za trajno rješenje jemenskog rata. Prije nego što se rat u Pojasu Gaze proširi na cijeli region, u igri su i drugi akteri: ne samo milicije koje podržava Iran, već prije svega oni kiji povlače konce u Teheranu.

Autorka: Ane Almeling, ARD Kairo /ss

Tekst je prethodno objavljen na tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu

Yemen Houthi
Foto: AFP/Getty Images