"Zid koji nestaje": počast žrtvama Holokausta

U noći sa 9. na 10. novembar 1938. nacistički nasilnici su zapalili jevrejske radnje i sinagoge. Kuće, stanovi i prodavnice u vlasništvu Jevreja su opljačkane, a veliki broj ih je je uhapšen, pretučen i ubijen. Kristalna noć bila je uvod u najveći genocid u Evropi. Jedno interaktivno umjetničko djelo u Dresdenu bi sada trebalo podsjećati na taj događaj.

Instalacija "Zid koji nestaje" na 6.000 drvenih blokova kombinira citate preživjelih iz koncentracionih logora Buchenwald, Mittelbau-Dora i drugih logora koji su spadali u ove „fabrike smrti". Svečano otvaranje ove instalacije održano je 9. novembra ujutro, čime je odata počest žrtvama Holokausta i Kristalne noći. 

Poruke preživjelih

"Zid koji nestaje" temelji se na ideji ruske studentice Marije Jablonine. Instalaciju je prvi put realizirao Goethe-Institut u Moskvi 2013. godine, tokom obilježavanja godišnjice njemačkog napada na Sovjetski Savez. Instalacija je potom postavljana u različitim prilikama na različitim mjestima, uključujući i četiri izraelska grada. Tokom 2020. nju su kao dio zvaničnog kulturnog programa njemačke savezne vlade, povodom njemačkog predsjedavanja Vijećem EU-a, mogli vidjeti stanovnici 16 evropskih gradova, uključujući Vilnius, Belfast, Solun i Madrid. "Zid koji nestaje" u modificiranom obliku bio je izložen tokom obilježavanja 76. godišnjice oslobođenja koncentracionih logora Buchenwald i Mittelbau-Dora u aprilu 2021. u Weimaru i u novembru 2021. u Dresdenu.

Posjetiteljke i posjetitelji instalacije su pozvani da izvuku blokove sa citatima, pročitaju ih i ponesu sa sobom. Zid se na taj način prazni i konačno posve nestaje, ali se poruke skoro 100 onih koji su preživjeli Holokaust i dalje prenose. Među njima su poznate ličnosti kao što su Imre Kertész, Stéphane Hessel ili Eugen Kogon - i mnoge druge koje nisu tako poznate široj javnosti. Njihovi citati su dijelom lična iskustva, dijelom razmišljanja o tome šta Šoa (jevrejski izraz za Holokaust) znači za budući suživot ljudi.

Zajedničko sjećanje

Johannes Ebert, generalni sekretar Goethe instituta, rekao je uoči otvaranja: „Sve je manje svjedoka i preživjelih Holokausta koji mogu govoriti o svojim doživljajima. `Zid koji nestaje` doprinosi tome da se poruke preživjelih prenose budućim generacijama." Novi centri za međunarodno kulturno obrazovanje, koji će biti otvoreni u pet Goethe instituta u Njemačkoj, trebali bi pri tome imati centralnu ulogu, rekao je Ebert. Savezni ministar vanjskih poslova Njemačke, Heiko Maas je u povodu predstojećih komemorativnih manifestacija u Dresdenu rekao: "Zajedničko sjećanje je i preduslov za kvalitetan suživot u Njemačkoj, kako danas, tako i u budućnosti."

Gradonačelnik Dresdena Dirk Hilbert otvorio je ovu memorijalnu manifestaciju, nakon čega su uslijedila obraćanjai dr. Nore Goldenbogen, predsjednice Pokrajinskog saveza jevrejskih zajednica Saksonije, Johannesa Eberta i prof. dr. Jensa-Christiana Wagnera, direktora Memorijalne fondacije Buchenwald i Mittelbau-Dora. Instalacija će ponovo biti predstavljena 29. novembra - na svečanosti povodom 70. godišnjice Goethe-Instituta.

pj/nf (mit goethe.de)

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu