Zbog čega Katolička crkva ne priznaje međugorska ukazanja

Prvi put 24. lipnja 1981. šestero djece: Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović, ispričali su kako im se ukazala Majka Božje na brdu Crnica u Međugorju. Kako su se ukazanja ponavljala, s vremenom je Međugorje postalo jednim od najpoznatijih mjesta hodočašća katolika iz cijelog svijeta. Vidjelica Ivanka Ivanković - Elez ovih je dana ispričala kako joj se Gospa i dalje ukazuje te joj prenosi poruke.

I dok je Katolička crkva potvrdila ukazanja Gospe u Lurdu i Fatimi, o međugorskom fenomenu još nije izrekla konačan sud. Zbog čega, objašnjava profesor na Teološkom fakultetu u Sarajevu drr Mato Zovkić: „Osnovno je što vidioci i dalje tvrde da imaju viđenja, za razliku od drugih sličnih događaja. Tek kad vidioci kažu da je prestalo, počinje ozbiljno istraživanje. Sve dok vidioci tvrde da im se Gospa i dalje prikazuje, ne može se uraditi ozbiljno istraživanje.“

Vatikan ne može ignorirati milijune hodočasnika

No, unatoč stavu Katoličke crkve, Međugorje već tri desetljeća privlači milijune vjernika iz cijelog svijeta. Veliki broj njih vjeruje u ukazanja. U Međugorju „pronalaze vjeru“ i doživljavaju duhovnu obnovu. Osnivanjem međunarodnog istražnog povjerenstva u ožujku prošle godine Vatikan pokazuje kako ne može i ne želi ignorirati tu činjenicu.

Profesor Zovkić kaže da su upravo hodočasnici glavni razlog zbog čega je Vatikan osnovao povjerenstvo na višoj razini. „To crkveno učiteljstvo poštuje i strogo odvaja od doživljaja vidjelaca. Zato se ne može reći konačni crkveni sud o doživljaju vidjelaca, ali se zato prije ili kasnije može reći nešto o hodočašćima, odnosno pobožnostima, koje se tamo obavljaju“, navodi ovaj teolog. Zovkić dalje pojašnjava da Vatikansko povjerenstvo konkretno istražuje „život vidjelaca i sadržaj poruka. Ispituje se ponašanje vidjelaca prije ukazanja, tijekom ukazanja i nakon ukazanja sve do njihove smrti i da li se sadržaj poruka poklapa s javnom objavom i katoličkom disciplinom.“

Ni biskupi u BiH nisu jedinstveni

Profesor Zovkić, međutim, navodi također da ni biskupi u BiH nemaju isti odnos prema međugorskim ukazanjima. Naime, dok je mostarsko-duvanjski biskup mons. Ratko Perić vrlo kritičan glede ovog pitanja, dok ostali biskupi u BiH o događajima međugorskih ukazanja javno ne govore. To znači, pojašnjava Zovkić, da se oni drže zaključka bivše Biskupske konferencije Jugoslavije iz 1991. da nije sigurno da su međugorski doživljaji nadnaravni, ali da hodočašća vjernika treba dalje pratiti i ispitivati.

Katolici diljem svijeta s nestrpljenjem očekuju završetak i objavu rezultata Povjerenstva o međugorskom fenomenu. Upitan kada bi se to moglo dogoditi jedan od članova Povjerenstva nedavno je izjavio: „ne vidimo skoro kraj.“

Autor: Milan Šutalo

Odgovorna urednica: Marina Martinović