1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zašto su izgoni kriminalaca iz Njemačke komplikovani?

Volker Witting
1. februar 2023

Nakon smrtonosnog napada nožem, koji je izveo jedan više puta osuđivani Palestinac bez državljanstva, Njemačka se pita: Zašto je tako malo izgona kriminalaca i opasnih osoba?

https://p.dw.com/p/4MxRA
Foto: Jonas Walzberg/dpa/picture alliance

Bio je to brutalan čin, koji je potresao cijelu Njemačku. Napadač je 25. januara 2023. nasumično krenuo na putnike u regionalnom vozu između Kila i Hamburga u blizini Brokšteda, nanoseći im povrede nožem. Počinilac Ibrahim A, 33-godišnji Palestinac bez državljanstva sa više krivičnih dosijea, pri tome je ubio 17-godišnju djevojku i 19-godišnjeg mladića i ranio nekoliko drugih osoba. Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) takođe se pitala kada je posjetila mjesto zločina: „Kako je moguće da takav počinilac nije bio vraćen odakle je došao?"

Šta tačno znači deportacija?

Stranci, koji nemaju pravo da ostanu u Njemačkoj, u principu mogu biti prisilno vraćeni u njihovu zemlju. To se najčešće dešava kada je njihov zahtjev za azil odbijen. O progonu/istjerivanju se govori kada je stranac počinio krivično djelo, kada od njega prijeti opasnost  ili je, na primjer, član terorističke organizacije. Takva lica mogu biti pritvorena i potom vraćena u svoje zemlje porijekla; uglavnom avionom. A za progon su odgovorne savezne pokrajine.

Ali, Ibrahim A. nije deportovan, iako je bio poznat policiji i počinio druga krivična djela i pušten je iz pritvora neposredno prije zločina koji mu se sada stavlja na teret. Razlog: Ibrahim A. dolazi iz pojasa Gaze. „U ovom slučaju, međutim, potrebna je država koja je voljna da tu osobu primi nazad. Ali kada se radi o osobama bez državljanstva, takva država ne postoji“, kaže za DW ekspert za migracije Gerald Knaus.

Nancy Faeser
Nensi Fezer se pita "zašto je ovaj čovjke još uvijek bio u Njemačkoj?"Foto: Marcus Brandt/dpa/picture alliance

Ofanziva repatrijacije vlade je "šala"

U svom koalicionom sporazumu, vladajuće stranke SPD, Zeleni i FDP su se  dogovorile o tzv. „ofanzivi vraćanja". Prije svega, kriminalci i potencijalno opasne osobe bi se trebale brže izbaciti iz zemlje.

Ali, ove najave nisu pratile nikakve akcije, kritikovala je u razgovoru za DW Andrea Lindholc, stručnjakinja za unutrašnje poslove opozicione bavarske CSU: „Vladina najavljena 'ofanziva vraćanja' je nešto poput vica."

Krajem prošle godine, prema zvaničnim podacima, registrovano je 304.308 osoba koje moraju da napuste zemlju. Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je prošle godine prisilno vraćeno 12.945 osoba. Najviše njih je porijeklom iz Gruzije, Albanije, Srbije, Moldavije i Pakistana. Prethodne godine bilo je 11.982. A prije pandemije korone, 2019. godine, broj je bio 22.000. Skoro duplo više.

„Ova vlada u stvari skoro ništa nije uradila", kritikuje zastupnica CSU-a Lindholc. Deportacije tih pojedinaca su teške. Ali one su „nužna posljedica našeg zakona o azilu i pravu boravka”.

Političarka Ljevice, Klara Bunger, je, s druge strane, zabrinuta jer su pogođeni prečesto vraäeni u zemlje u kojima je rat, politička represija ili siromaštvo. „Deportacije prati i policijsko nasilje, poniženje…", dodaje Bunger.

Savezna vlada želi sporazume sa zemljama porijekla

Prema sopstvenim izjavama, koaliciona vlada želi da se brže i dosljednije riješi takvih kriminalaca. Sada za to postoji lice i posebna kancelarija. Naime, bivši ministar za integracije Sjeverne Rajne-Vestfalije Joahim Štamp (FDP) stupio je na funkciju specijalnog opunomoćenika za provedbu sporazuma o migracijama od 1. februara. Nova kancelarija se nalazi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Svoj program Štamp je predstavio u saopštenju za javnost: „Svako ko želi da radi u Njemačkoj mora da dobije fer i poštene mogućnosti“. Kriminalci i opasni ljudi, s druge strane, morali bi da budu prisilno vraćeni. Za ovo je neophodno uspostaviti „praktične i partnerske sporazume sa zemljama porijekla".

Istraživač migracija Gerald Knaus smatra da je nova kancelarija u suštini dobra ideja. "Koncentrisanje na opasne prestupnike i počinioce koji mogu biti deportovani" je ambiciozno, kaže Knaus u intervjuu za DW. Ali, isto tako važno je i „formiranje evropskih koalicija" u tu svrhu.

Mnoge evropske zemlje su na granici izdržljivosti. Tražilaca azila ima više nego ikada. Osim toga, četiri miliona ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u zemlje EU u potrazi za zaštitom od rata koji i dalje traje u njihovoj domovini.

Zbog toga EU takođe želi da brže deportuje ljude. U cijeloj Evropskoj uniji prošle godine je deportovan tek svaki peti stranac bez prava boravka. „Imamo veoma nisku stopu vraćanja i vidim da po tom pitanju možemo da napravimo značajan napredak“, rekla je nedavno komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva Johanson.

Jedan od glavnih razloga za sporu deportaciju su problemi sa zemljama porijekla, koje ne žele da primaju svoje državljane, rekla je Johanson. Ona želi da se izvrši veći pritisak na zemlje porijekla. Deportacije su suštinski teške „jer druge zemlje moraju da sarađuju i često nemaju interesa za to“, kaže za DW istraživač migracija Knaus. Balkanske države, kao i Moldavija i Gruzija, veoma su dobro sarađivale, rekao je Knaus, jer ne žele da se njihovim građanima oduzme bezvizni režim za EU.

EU želi da poveća pritisak

Prema jednom dokumentu EU, vizna politika je "jedan od najvažnijih instrumenata za unapređenje saradnje sa trećim zemljama u oblasti povrataka". To bi moglo značiti, na primjer, da se rok za obradu zahtjeva za vizu iz zemalja koje nisu spremne da ih prihvate produžava ili se povećavaju takse za vizu. Crnom ovcom se smatraju Maroko, Tunis i Alžir. Takve zemlje često čak ni ne izdaju dokumenta svojim građanima, ili ne priznaju papire EU. Povratak je tada praktično nemoguć. EU je već zauzela oštriji pristup izdavanju viza za Bangladeš, Irak, Gambiju i Senegal. Prema EU, pritisak bi takođe mogao biti pojačan malom ekonomskom ili razvojnom pomoći zemljama koje ne sarađuju. Ali, njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer izjasnila se protiv toga. Zbog toga je kritikovana od strane opozicije. „Fezer govori o prisilnom povratku u Berlinu, ali to blokira u Briselu", rekla je stručnjakinja CSU Lindholc za DW.

Deutschland I Messerangriff in einem Zug
BrokštedFoto: Fabian Bimmer/REUTERS

Navodni napadač u njemačkom vozu nije mogao da bude protjeran iz zemlje, iako je prethodno upao u oči zbog još jednog napada nožem. Ali pitanje ministarke unutrašnjih poslova Fezer: "Zašto su ljudi koji su tako nasilni još uvijek ovdje u Njemačkoj?" od tada se često postavlja. Stoga su očekivanja od novog vladinog predstavnika za migracije, Joahima Štampa, da će kriminalci i opasne osobe u budućnosti biti dosljednije deportovani, visoka.

Napad u noćnom vozu u Bavaraskoj

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu