Zašto nas priča o Al Caponeu još uvijek fascinira?

Al Capone je stekao ime još za života u ludim dvadesetim godinama 20. stoljeća kao suosnivač i šef talijansko-američke mafije, grupe poznate kao Čikaški klan. Neki ga opsuju kao Robina Hooda prohibicije, jer je donirao novac u dobrotvorne svrhe. Od drugih gangstera se izdvajao i po tome što je bio vrlo prisutan u javnosti, šalio se s novinarima i organizirao velike zabave na kojima su tekle rijeke alkohola.

Kao što je to slučaj i s mnogim drugim gangsterima iz prošlosti, mišljenja o ovom bezobzirnom ali i karizmatičnom mafijašu su podijeljena. Neki ga i dalje poštuju, mada je bio odgovoran za „imperiju zločina" u Chicagu koja se bazirala na „kockanju, prostituciji, krijumčarenju, podmićivanju, trgovini narkoticima, pljački i ubojstvima", navodi se na sajtu američke Federalne policija, FBI.

Tko je bio Al Capone?

Alphonse Gabriel Capone, sin imigranata iz Napulja rođen 17. siječnja 1899. u Brooklinuu u New Yorku, došao je u kontakt s organiziranim kriminalom još u ranoj mladosti. Kao tinejdžer je postao član ulične bande kriminalca „Five Points", prvenstveno irsko-američkog porijekla. Oni su u istoimenoj gradskoj četvrti donjeg Manhattan, u srcu New Yorka, iznuđivali novac za zaštitu – reketirali.

Mladi Capone brzo je naučio da mu samo nasilje neće osigurati trajan uspjeh. Nakon što je rekao nešto uvredljivo o sestri gangstera Frank Gallucio, on mu je u baru nožem unakazio lice. Imao je 18 godina kada je tako dobio nadimak „Lice s ožiljkom" (Scarface). Gallucio je kasnije postao Caponeov telohranitelj.

Ubrzo nakon toga, Capone je upucao prvog čovjeka, došao u sukob s irskim gangsterima i rukama skoro na smrt pretukao jednog irskog mafijaša. Znajući da ne smije dozvoliti da ga ponovo uhvate, pobjegao je iz New Yorka – u Chicago.

Na svom vrhuncu u tom gradu od 1925. do 1929, Capone je važio za najmoćnijeg mafijaša u Sjedinjenim Državama. Međutim, on sebe nije vidio kao kriminalca, već kao bogatog biznismena koji je bio poznat i po velikodušnosti. Konzorcij predvođen Caponeom stekao je ogromno bogatstvo prihodima koji su dolazili od ilegalne prodaje alkohola, pa sve do prostitucije. 

Pokolj na Dan zaljubljenih

FBI opisuje pokolj na Dan zaljubljenih 14. veljače 1929. kao „kulminaciju nasilja u eri čikaških bandi". Tog dana je sedam članova ili suradnika mafijaškog klana 'Bugsa' Morana upucano iz automatskog oružja od strane suparnika koji su se predstavili kao policija. Iako je Capone u tom trenutku bio u svojoj kući na Floridi, vjerovalo se da je on naručio pokolj.

Nikada nije osuđen za ubojstva, ali je na kraju dospio u zatvor zbog utaje poreza. Tako je s 33 godine završio svoju karijeru mafijaškog bosa.

Kaznu je odležao u ozloglašenom zatvoru Alcatrazu, koji se nalazi na otočiću kod San Franciska. Na slobodu je pušten 1939. zbog mentalne bolesti. Al Capone je umro 1947. od srčanog udara nakon moždanog udara, sa 48 godina.

Al Capone: ličnost koja fascinira

Zloglasni gangster ne samo da je ostavio trag na ulicama Chicaga 1920-ih, već i u Hollywoodu, kroz više filmova o mafijašima inspiriranih njegovom pričom. 

Predstava tipičnog mafijaša onog vremena, u odjelu na pruge i malo nagnutim šeširom – to je poteklo od Caponea. Njegov naglasak i manire takođe su inspirirali brojne portrete gangstera u stripovima, filmovima, popularnoj muzici i književnosti.

Pojavljuje se u krimi-romanu Marija Puza „Kum" (1969), koji je 1972. Francisu Fordu Coppoli bio predložak za proslavljeni istoimeni film. Bio je inspiracija i autoru Armitage Trailu za roman „Lice s ožiljkom" ("Scarface") (1929), koji je tijekom godina dva puta ekraniziran.

Remek-delo „Nedodirljivi” u režiji Briana De Palme još jedna je značajna drama inspirirana Caponeovom pričom. Robert de Niro je u ulozi gangstera, a film je zasnovan priči o tome kako je agent FBI-a Eliot Necs, kojeg igra Kevin Costner, uspio uhvatiti čikaškog mafijaša.

Film „Capone" iz 2020. s Tomom Hardyem u glavnoj ulozi također se bavi životom čovjeka koji je vladao carstvom zločina.

Legenda o Al Caponeu i dalje živi, jer njegova životna priča nije samo otjelotvorenje američkog sna – sin imigranta koji sa dna društva dospijeva među bogataše – već odslikava i ambivalentnost američke kulture tijekom prohibicije, ere koju karakteriziraju i puritanska suzdržanost i neumjerenost u trošenju. A te stare proturječnosti i dalje su dio kulture Sjedinjenih Američkih Država.

Ovaj tekst je originalno objavljen na engleskom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu