Zašto Trump dozvoljava upotrebu mina?
8. februar 2020
Bijela kuća je dopuštenje korištenja nagaznih mina u vojne svrhe službeno opravdala "fleksibilnošću i sposobnošću potrebnoj za pobjedu". Ali ko bi zapravo trebao biti poražen? Trumpova administracija ovim prilagođava generalnu strategiju odbrane, rekla je za DW Rebecca Heinrichs iz konzervativnog Hudson instituta u Washingtonu. Riječ je o politici zaplašivanja prema Kini i Rusiji i sposobnosti da se u slučaju sukoba sa jednom od ove dvije zemlje, odnese pobjeda. "Nagazne mine bi u slučaju rata bile od velike koristi", rekao je Hajnrihs. Posjedovanje tog oružja, kakvom uostalom raspolažu i Kina i Rusija, povećalo bi vojnu fleksibilnost.
Hiljade civilnih žrtava svake godine
Ali, korištenje nagaznih mina nailazi na velike međunarodne kritike. Otavska konvencija, kojom se zabranjuje upotreba mina koje su usmjerene protiv ljudi, stupila je na snagu 1999. godine i do danas su je potpisale 164 države. Prema podacima međunarodne organizacije za pomoć "Handicap International", 50 miliona ovih protupješadijskih mina još uvijek se nalazi pod zemljom.
U godišnjoj publikaciji ove humanitarne organizacije pod nazivom „Landmine Monitor", zabilježeno je ukupno 6.897 smrtnih slučajeva i ozljeda od mina tokom 2018. godine. I proteklih godina je ta brojka ostala ovako visoka. Većina žrtava su nevini civili – koji često stradaju dugo nakon okončanja sukoba. Eksplozije mina često zadese školarce na putu do škole ili poljoprivrednike koji obrađuju polja.
Međutim, Sjedinjene Američke Države nisu se pridružile Otavskom ugovoru sa obrazloženjem da se unutarnja korejska granica može osigurati samo nagaznim minama. Bivši predsjednik Barack Obama zabranio je korištenje nagaznih mina 2014. godine, a da se nije pridružio sporazumu iz Otave. Njegov nasljednik Trump sada je povukao ovu Obaminu odluku.
Pametne mine manje opasne za civile?
U Njemačkoj - potpisnici Otavske konvencije - odluka Vašingtona je kritikovana i primljena sa"žaljenjem". Ovo je korak natrag u globalnoj borbi protiv upotrebe mina, rekao je glasnogovornik njemačke vlade. Upotreba, proizvodnja, skladištenje i širenje protupješačkih mina ostaju tabu i u njemačkom stavu se ništa neće promijeniti, rečeno je u Berlinu.
Rebecca Heinrichs sa Hudsonovog instituta objasnila je da će se pridružiti "horu kritičara", mada smatra da "nagazne mine SAD-a više neće biti realna prijetnja civilima." Jer, u budućnosti bi se koristile samo modernizirane mine s ugrađenim mehanizmima za samouništenje. Jednom aktivirane, nagazne mine bi se tsame deaktivirale ili učinile neškodljivim iz daljine najkasnije nakon 30 dana, navodi Pentagon. Stopa pogreške bila bi šest od milion slučajeva, tj. 0,0006 posto.
Stručnjaci međutim ne vjeruju u to, s obzirom na prethodna iskustva s mehanizmima samouništenja. Stope grešaka su veće nego što proizvođači navode, rekla je Eva-Maria Fischer iz njemačkog ogranka organizacije Handicap International. Na terenu su uslovi - na primjer klimatski - često različiti od onih pod kojim su testirane ove mine.
Mine na granici sa Meksikom?
Thomas Gebauer iz fondacije "Medico International", koja je bila suinicijator Otavske konvencije, također sumnja u izjave Pentagona. On kaže da je do sada stopa pogreške uvijek postojala i bila izražavana procentima ali da su uprkos tome nagazne mine korisno vojno sredstvo. "Za vojne snage možda nije važno hoće li se od 100 vojnika probiti samo 90", primjećuje Gebauer.
Mine imaju tri funkcije, objasnio je Gebauer: kontrolu, nadgledanje terena i ograničavanje slobode kretanja ljudi. One donose konkretnu korist političarima koji se fokusiraju na razgraničenje i sigurnost granica. "Plašimo se da bi SAD mogle upotrijebiti mine na granicama sa Meksikom, kako bi imale kontrolu kretanja na granici." Drugo područje primjene mina mogle bi biti američke baze širom svijeta. Uvijek iznova dolazi do napada na ove baze. Naravno da postoje i ekonomski faktori, smatra Gebauer. Mnogo novca je otišlo u razvoj takvog oružja. Osim toga, vojska bi sada mogla ponovo posegnuti za minama jer alternativni oružani sistemi poput akustičkog, laserskog ili električnog oružja još nisu spremni za serijsku proizvodnju.
I drugi bi mogli slijediti primjer SAD
Gebauer se ne plaši domino efekta. On s tim u vezi napominje da Sjedinjene Države nikada nisu bile službeni partner u Otavskom procesu. Istovremeno ne vidi znakove da bi se politika u pogledu mina u Evropi mogla promijeniti.
Handicap International dijeli ovo mišljenje. Međutim, eksperti ove organizacije smatraju da bi države, koje nisu ratificirale Otavski sporazum, mogle postupiti na isti način kao i SAD, pri čemu bi im potez Amerikanaca mogao poslužiti kao opravdanje, upozorava Eva Maria Fischer. Po motu, zašto i mi ne bismo koristili nagazne mine kada i super sila SAD to radi?