Završen "istorijski" sastanak u Hirošimi

Bio je to samit na simboličnom mjestu, trajao je neobično dugo - tri puna dana. Rijetko se dešavalo da na samitu G7 bude toliko bilateralnih razgovora. Obično se do posljednjeg trenutka vodi borba oko zajedničkog saopštenja (kominikea), ali ovog puta sedam velikih industrijskih zemalja pokazale su rijetko viđenu složnost.

Nuklearno oružje

Japanski premijer Fumio Kišida sumirao je događaje pred Spomenikom mira u Hirošimi sa čuvenom kupolom koja podsjeća na razaranja i više od 330.000 žrtava atomske bombe koju su 6. avgusta 1945. na taj grad bacile SAD. Rekao je da je ovo bio istorijski samit u gradu mira.

„Međunarodna zajednica se nalazi na istorijskom prekretnici, nakon što smo bili svjedoci nasilnih pokušaja Rusije da jednostrano promijeni svoje granice. Samit u Hirošimi je održan u situaciji u kojoj su principi suvereniteta i poštovanja nepovredivosti granica dovedeni u pitanje."

Po prvi put, zemlje G7 su se u zajedničkom saopštenju obavezale na nuklearno razoružanje. Takođe su upozorile ruskog predsjednika Vladimira Putina na nuklearnu katastrofu.

Zelenski i nepokolebljiva solidarost sa Ukrajinom

Prema riječima Kišide, sedam vodećih demokratskih industrijskih zemalja demonstriralo je svoju nepokolebljivu solidarnost sa Ukrajinom pozivanjem na samit njenog predsjednika Volodimira Zelenskog.

On je tu priliku iskoristio i jedan i po dan je dominirao događajima na samitu: Prvi put je lično razgovarao sa liderima država i vlada Indije, Brazila i Indonezije, gostima u Hirošimi koji do sada nisu osudili rusku agresiju. Vođena je žustra rasprava, kako je kasnije navedeno, bez ulaženja u detalje.

Šolc: Dozvola za isporku F-16 je više poruka Rusiji

Predsjednik SAD Džozef Bajden je svojim saveznicima dozvolio da Kijevu isporuče borbene avione američke proizvodnje tipa F-16. Zelenski se na tome zahvalio državama G7.

Koje zemlje ih imaju, a prije svega koje će ih i kada isporučiti - za sada je otvoreno pitanje. U EU ih imaju Danska, Holandija i Poljska, a na primjer Njemačka i Francuska ne.

Prvo će se obučavati ukrajinski piloti, a to može da potraje mjesecima. Za sada Ukrajina ima samo avione ruskog porijekla.

Njemački kancelar Olaf Šolc nije pokazao spremnost za učešće Njemačke u koaliciji za borbene avione, uprkos signalima iz Vašingtona, kako je izjavio u razgovoru za ZDF.

„To je projekat koji je za sada više poruka upućena Rusiji, koja je povezana sa svim našim aktivnostima, a to je da Rusija ne bi trebalo da računa s tim da će podrška Ukrajini s vremenom biti sve manja."

Ukrajini pomoć koliko joj treba, i nove sankcije Rusiji i njenim pristalicama

G7 zemlje su obećale pomoć Ukrajini koliko god je potrebno i obavezale se da će „pojačati diplomatsku, finansijsku, humanitarnu i vojnu podršku Ukrajini".

Takođe su se založile da još snažnije udare po džepu Rusiju i njene pristalice, odnosno pooštrile sankcije: izvoz dijamanata iz Rusije će biti ograničen. SAD su najavile nove sankcije protiv ruskih kompanija, pojedinaca i organizacija. Velika Britanija dodatno planira da ograniči ruski izvoz bakra, nikla i aluminijuma.

Upozorenje Kini

G7 zemlje su i Kini uputile jasne poruke: Kini se nude konstruktivni i stabilni odnosi, ali se istovremeno zahtijeva da vrši pritisak na Rusiju kako bi okončala rat u Ukrajini.

G7 zemlje takođe upozoravaju Kinu da se suzdrži od vojnih akcija protiv demokratskog Tajvana i odbacuju njene teritorijalne pretenzije u regionu.

Investicije u Kinu treba bolje kontrolisati kako bi se zaštitile osjetljive tehnologije i isključile opasnosti po nacionalnu bezbjednost.

EU se većim dijelom izborila da bude usvojen njen stav koji glasi: Zapad ne želi da se odvoji od važnog trgovinskog partnera Kine, ali želi da smanji opasnost od prevelike zavisnosti - na primjer, kroz nove partnerstva u Africi, Aziji i Južnoj Americi a radi nabavke sirovina.

„Ne želimo da se u tim zemljama vrši samo rudarenje sirovina, već i prva faza obrade koja bi postakla razvoj na licu mjesta. Mislim da je to veliki napredak i doprinos jednakosti u svijetu", rekao je njemački kancelar Olaf Šolc.

Samo 21 milijarda dolara za humanitarne krize

Borba protiv gladi u svijetu i borba protiv klimatskih promjena bile su na ovom samitu u drugom planu. G7 su za ovu godinu obećale pomoć od 21 milijardi dolara za humanitarne krize.

To nije dovoljno žale se organizacije koje pružaju razne vrste humanitarne pomoći. UN procjenjuju da je potrebno oko 55 milijardi američkih dolara.

Mnoge organizacije su izrazile nezadovoljstvo što G7 nije preduzeo konkretne korake u borbi protiv klimatske krize prije samita o klimi koji će se održati u novembru u Dubaiju.

Apel Srbiji i Kosovu da sprovode dogovoreno

Posljednja tačka zajedničkog saopštenja lidera G7 sa samita u Hirošimi - posvećena je normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.

„Pozdravljamo Sporazum na putu ka normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, kao i njegov Aneks o sprovođenju, postignut u okviru dijaloga uz posredovanje EU u Briselu 27. februara i u Ohridu 18. marta. Pozivamo obje strane da brzo i pošteno sprovedu ono za šta su odgovorne, kako bi cjelokupan potencijal dogovorenog otvorili za građane Kosova i Srbije i unaprijedili dobrosusjedske odnose na zapadnom Balkanu" piše pod tačkom 65. na posljednjoj stranici (br.40) kominikea sa samita G7 u Hirošimi.

Priredila: D. Roščić (ARD,ZDF, documents G7)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu