"Zanat" i "Artisan" iz BiH osvajaju svjetsko tržište

Drvo plus rezbaranje plus dizajn su recept za uspjeh. Takav namještaj zadovoljava potrebe današnjih kupaca za autentičnošću i individualnošću. I dvije firme iz BiH "Zanat" i "Artisan" su u rekordno kratkom vremenu skrenule na sebe međunarodnu pažnju, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. "One pogađaju u nerv današnjice, imaju dobar marketing, dobre proizvode i konačno i dobar dizajn", konstatuje Ursula Heissmann, ekspertica za trend i dizajn iz Udruženja njemačke industrije namještaja VDM. "Konačno se na dizajn i na jugoistoku Evrope, gdje se moralo distancirati od jedinstvenog socijalističkog stila, gleda drugačije i da tako kažem globalno". 

Konjički stil

Firma "Zanat", koja postoji čitav jedan vijek, se morala iznova definisati. Njeni korjeni su u Konjicu, jugozapadno od Sarajeva. Namještaj se rezbari primitivnom i prastarom tehnikom poznatom pod nazivom "Konjički stil", koju je otkrio i dalje razvijao Gano Nikšić. 1927 Ganin sin Adem otvorio je preduzeće za proizvodnju luksuznog namještaja koje je preteča današnje firme "Zanat". Nju su i pored 2. svjetskog rata, socijalizma i konačno ovog posljednjeg rata na životu održali potomci i djeca osnivača. 1995 firma je ponovo počela da radi, ovaj put pod nazivom "Rukotvorine", sve dok četvrta generacija Nikšića nije ovom konjičkom brendu dala novi identitet. "Vizija, strategija i planova došli su od nas, dakle iznutra", kaže današnji šef brenda Orhan Nikšić. On je naviknut da doslovno rečeno gleda preko tanjira, a ima i iskustva i sa međunarodnim poslovima. Orhan je naime ekonomista i radio je za Svjetsku banku i druge velike organizacije. On i njegov brat Adem predstavljaju vodeći duo. Adem je arhitekta i doprinio je utemeljenju proizvodnog knowhow-a.

Obojici je bilo jasno da se moraju udaljiti od nekadašnjeg načina rada bez da odustanu od svog prepoznatljivog brenda. "Bosna nema jaku tradiciju u dizajnu, posebno ne u modernom produkt-dizajnu", ubacuje Nikšić. Stoga je on tražio saveznike koji su naviknuti na ples na internacionalnom parketu. I našao je poslovnog partnera u Monici Foerster. Poznata švedska arhitektica, koja je sada kreativna direktorica "Zanata" vidjela je niz mogućnosti izlaska na tržište sa novim brendom. Spoj skandinavskog dizajnerskog izraza i visoko-kvalitetnog bosanskog zanata daje jedan zanimljivi kontrast koji predstavlja nešto posebno na dizajnerskom tržištu.  Pored dobre strategije i profesionalno-kreativne podrške za uspjeh "Zanata" bila je potrebna i finansijska podloga. Bez programa podsticaja švedske vlade preduzeće u ovakvom obliku ne bi moglo postojati", jasan je Nikšić.

"Mi želimo dati podstreka i drugim bh. firmama", kaže Monica Foerster. To potvrđuje i Nikšić koji svoju firmu i sebe vidi u socio-ekonomskoj misiji: Mi želimo pomoći da se tradicionalni zanat našeg rodnog grada uvrsti u svjetsku kulturnu baštinu UNESCO-a. S jedne strane da održimo sopstvenu kulturu, s druge strane da se pobrinemo za stalna radna mjesta u zanatskim zanimanjima."

Tradicija i moderan dizajn

I Artisan, još jedna bh.firma koja predstavlja uspješnu priču, na početku je profitirala od programa privrednog podsticaja i tako se etablirala na međunarodnom tržištu. I ova firma je razumjela da treba povezati dugogodišnju zanatsku tradiciju u Bosni sa modernim metodama izrade odnosno proizvodnje. "Tako smo otvorili vrata za veće tržište", kaže Silva Vuksanović, menadžerica za prodaju. Ali sa automatizacijom pojedinih procesa nije sve završeno.

Artisan je tako doveo poznatog svjetskog dizajnera Karima Rashida i mlade, dinamične bosanske dizajnere, koji su razvili markantne forme i oblike. Mada mnogi proizvodi iz Artisanove kolekcije, pod vodstvom direktora za kreativni dizajn Rudera Novaka Mikulića nose osobine skandinavskog Mid-Century dizajna. Artisan koji je 2007. startovao sa 15 saradnika, sada zapošljava 170. Ima 200 međunarodnih prodajnih salona i tri sopstvena showrooma u Kini. "A to je tek početak", kaže Silva Vuksanović: "Mi želimo postati prva istočnio-evropski brend, koji je poznat u cijelom svijetu", zaključuje FAZ.