1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zabranjeno djelovanje šiitskog Islamskog centra u Hamburgu

24. juli 2024

Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova zabranilo je djelovanje šiitskog Islamskog centra Hamburg. Jedna od optužbi: podrška terorizmu. Strahuje se da bi se sada na meti Teherana mogle naći njemačke organizacije.

https://p.dw.com/p/4ieUc
Racija u šiitskom Islamskom centu u Hamburg
Racija u šiitskom Islamskom centu u Hamburg Foto: Daniel Bockwoldt/dpa/picture alliance

Već prošle godine su njemački istražni organi boravili u ulici "Schöne Aussicht" na sjeveru Hamburga. Službenici su u novembru 2023. pretražili impresivnu zgradu na Außenalsteru: šiitsku džamiju Imam Ali, poznatu kao "Plava džamija". Danas, u srijedu (24. jula 2024.), policija je ponovo došla na istu adresu. Ovaj put, međutim, ne samo da bi izvršila raciju, već da zatvori džamiju.

Prema informacijama ARD-a, Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova zabranilo je rad udruženja Islamski centar Hamburg (IZH)  blizak Iranu, koji upravlja "Plavom džamijom". Iz ministarstva je saopšteno da udruženje krši ustavni poredak Savezne Republike Njemačke i raspiruje antisemitsku i antiizraelsku mržnju. Uz to, predstavnici te organizacije, kako je saopšteno, su u prošlosti veličali nasilna djela terorističkih organizacija kao što je Hamas i podržavali terorističke organizacije poput Hesbollaha.

​​​​Nancy Faeser, savezna ministarka unutrašnjih poslova
​​​​Nancy Faeser, savezna ministarka unutrašnjih poslovaFoto: Frederic Kern/Geisler-Fotopress/picture alliance

Zabrana rada za još pet udruženja

Pored toga, savezna ministarka unutrašnjih poslova Nancy Faeser zabranila je još pet udruženja koja se smatraju podorganizacijama IZH-a. U osam saveznih pokrajina jutros su izvršene policijske racije. Ukupno su pretražena 53 objekta, uključujući džamije i prostorije udruženja i došlo je do zapljene materijala i imovine udruženja.

Nakon racija prošle godine, vlasti su pod vodstvom Savezne kancelarije za zaštitu ustava (BfV) pregledale zaplijenjeni materijal u vezi sa aktuelnom zabranom rada udruženja. Među materijalima su bile brojni pisani dokumenti, uređaji za skladištenje podataka, računari i literatura.

Kako proizlazi iz dokumenta Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, koji sadrži više od 200 stranica, IZH navodno propagira agresivni antisemitizam i masivno neprijateljstvo prema Izraelu, čime krši ideju međunarodnog razumijevanja. Udruženje takođe, kako se navodi, širi ideologiju totalitarnog islamizma, kakvu zastupa iranski režim.

Optužbe za podršku Hezbollahu

U dokumentu je i dio koji sadrži krivičnu optužbu za podršku terorizmu: Udruženju se prebacuje da je podržavalo u Njemačkoj zabranjenu terorističku organizaciju Hezbollah, na primjer kroz regrutovanje osoba i prikupljanje donacija.

Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova polazi i do toga da je IZH širom Njemačke izgradio strukturu koja lokalnim džamijama daje političke i vjerske smjernice te u ime iranske države prenosi antisemitske i antidemokratske stavove.

Racija u Islamskom centru Hamburg
"Plava džamija", prema pisanju njemačkih medija, sada prelazi u vlasništvo državeFoto: Daniel Bockwoldt/dpa/picture alliance

"Plava džamija" slovi za jedan od najvažnijih centara šiitske vjerske zajednice u Evropi. Udruženje IZH, koje je osnovano 1953. godine, u početku su finansirali Iranci u egzilu. Smatra se da njeguje bliske veze s Iranom, posebno od momenta preuzimanja vlasti od strane vjerskih fundamentalista u Teheranu nakon 1979. godine.

Hamburški Ured za zaštitu ustava još od 1993. prati rad IZH-a i klasifikuje ovo udruženje kao islamističko, jer zastupa fundamentalističku ideologiju iranskog režima. Prema Uredu za zaštitu ustava, radi se o "vanjskoj ispostavi Teherana koja djeluje po direktivama".

Neuspješna tužba zbog nadziranja

Protiv nadziranja od strane Ureda za zaštitu ustava, čelnici IZH-a su podnijeli tužbu, ali bez uspjeha. U junu 2023. godine, nakon dvodnevnog suđenja, Upravni sud u Hamburgu je odlučio da vlasti mogu i dalje klasifikovati udruženje kao islamističku organizaciju sa ciljevima, koji su protivni njemačkom Ustavu i da ga smiju spominjati u svom Izvještaju o zaštiti ustava. Sud je ocijenio da samo pojedine izjave o IZH-u u Izvještaju o zaštiti ustavnog poretka iz 2019. godine nisu u skladu sa zakonom.

"IZH je jasno ekstremistička i antidemokratska institucija", izjavio je senator unutrašnjih poslova Hamburga Andy Grote (SPD), nakon izricanja presude.

Policijska vozila ispred Islamskog centra Hamburg
U diplomatskim krugovima smatraju da će ubrzo uslijediti i oštra reakcija Teherana na zabranu rada Islamskog centra Hamburg Foto: Daniel Bockwoldt/dpa/picture alliance

Sretna okolnost za sigurnosne službe bio je slučajni pronalazak nekoliko godina ranije, kada je na aerodromu izvršena kontrola prtljaga imama "Plave džamije", koji je često boravio u Teheranu. Tom prilikom, pripadnici Savezne policije su otkrili nekoliko notesa i dokumenata, uključujući dokumente koji su se mogli povezati sa iranskim sigurnosnim aparatom.

Iz pronađenih dokumenata je proizlazilo da rukovodstvo džamije očigledno ima bliske veze s režimom u Teheranu. U dokumentima je, na primjer, voditelj IZH-a, Mohammad Hadi Mofatteh, u pismima nazivan "predstavnikom Vrhovnog vođe, šefom Islamskog centra Hamburg". Savezna obavještajna služba (BND) je takođe u službenom izvještaju potvrdila da je Mofatteh početkom 1990-ih godina i sam služio u korpusu iranske Revolucionarne garde.

Nekretnina očito prelazi u vlasništvo države

Današnja zabrana djelovanja IZH-a sadrži i posebnu stavku. Naime, prema informacijama NDR-a, WDR-a i SZ-a, nekretnina na Außenalsteru sada prelazi u vlasništvo države. Kakva će biti dalja subina ovog objekta, još uvijek se ne zna. Prema informacijama iz sigurnosnih krugova, džamija bi i u budućnosti trebala služiti za vjerske svrhe, ali još nije odlučeno kome će biti povjereno upravljanje.

Današnja zabrana rada IZH-a predstavlja značajan udarac protiv aktivnosti i struktura iranskog režima u Evropi, moglo se čuti iz sigurnosnih krugova, dok se u onim diplomatskim očekuje da bi Teheran na taj potez mogao reagovati donošenjem zabrane rada njemačkih organizacija i institucija. Ili čak još strožijim mjerama odmazde.

Jamshid Sharmahd, njemačko-iranski državljanin, u februaru 2023. godine je osuđen zbog navodnih terorističkih djela
Hoće li režim u Teheranu sada izvršiti smrtnu kaznu nad Jamshidom Sharmahdom, koji je u februaru 2023. godine osuđen zbog navodnih terorističkih djela?Foto: KOOSHA MAHSHID FALAHI/MIZAN NEWS AGENCY/AFP via Getty Images

Strah od odmazde

Prema informacijama NDR-a i WDR-a, u Ministarstvu vanjskih poslova vlada velika zabrinutost da bi sada mogla biti izvršena smrtna kazna nad njemačko-iranskim državljaninom Jamshidom Sharmahdom, koji je u februaru 2023. godine osuđen zbog navodnih terorističkih djela. Sharmahd, koji je bio aktivan u iranskoj opoziciji u egzilu, u ljeto 2020. godine je uhapšen od strane Iranske obavještajne službe u Dubaiju i prebačen u Iran. Od tada se nalazi u zatvoru u Teheranu.

Revolucionarni sud je ovog 68-godišnjaka, između ostalog, proglasio odgovornim za teroristički napad u kojem je ubijeno 14 ljudi. Isti sud ga je optužio i za saradnju sa stranim obavještajnim službama, poput američke CIA-e ili izraelskog Mosada. Sharmahd je pak uvijek iznova negirao te optužbe.

Savezna ministarka vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) nazvala je presudu neprihvatljivom i pozvala iransku vladu da je "odmah poništi". Kao reakciju na presudu, njemačka vlada je protjerala dva zaposlenika Iranske ambasade u Berlinu, među kojima je i jednag pripadnik Iranske obavještajne službe.

fš/ff/vk/WDR/MDR

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu