Za tri sata na bilo koju destinaciju na planetu

S 21 metrom dužine je zapravo to razmjerno malen avion, ali mogao bi biti golem korak u povijesti zračnog prijevoza. Po prvi puta uopće je neka privatna tvrtka stvorila nadzvučni zrakoplov. Sve što je nastalo još prije preko pola stoljeća - europski Concorde koji je prometovao do 2003. ili sovjetski Tupoljev Tu-144Virgin Galactic koji je nestao još 1999. - stvoreno je uz izdašno kumstvo država s milijardama od poreznih platiša.

To je sad drugačije: mlada tvrtka Boom Supersonic iz Denvera je u listopadu 2020. predstavila prvi nadzvučni zrakoplov stvoren isključivo novcem privatnih ulagača: jednosjed XB-1 nazvan Baby Boom. Već ove godine treba početi njegovo opsežno testiranje nad pustinjom Mojave u Kaliforniji i očekuje se da barem postigne brzinu od 1,3 maha - oko 1600 km/h - komercijalna brzina današnjih putničkih zrakoplova je oko 840 km/h.

Nešto posve novo je već u zraku

Svrha ove "bebe" je testirati nova rješenja aerodinamike kako bi se onda izgradila "prava stvar": Overture, putnički zrakoplov koji će letjeti brže od zvuka i prevoziti 75 putnika. Stari Concord je bio veći, u njega je stalo 100 - u pravilu veoma imućnih putnika koji su nekamo žurili brzinom od 2,2 maha, dakle oko 2700 km/h.

Ali novi avion neće ponavljati greške zbog kojih Concordu nije bilo mjesta na nebu i bez nesreće koja je značila njegov definitivni kraj: proizvođač tvrdi kako će njihov avion koristiti samo gorivo iz održivih izvora, bit će mnogo tiši čak i u nadzvučnoj brzini kad "vuče" prasak zvučnog zida koji također više neće biti problem čak i kad leti preko naseljenih područja. Jer baš zbog Concordea je nadzvučna brzina zabranjena nad kopnom, ali u SAD-u već i NASA i ured za sigurnost zračnog prometa FAA rade na tome da ta zabrana bude ukinuta.

Jer očito je da je brzina opet postala važna i za putničke zrakoplove, ali ovaj puta se pazi i na okoliš i na ekonomičnost. Ključno pitanje je i u ovom slučaju naći prikladne motore, ali i tu se u naše doba opet mnogo istražuje.

Prvi motor je također tu

Vjerojatnije je da će prvo doći nešto manji avioni u kojem će biti mjesta za petnaestak putnika. Još od 2002. na takvom zrakoplovu radi tvrtka Aerion Supersonic i makar se još niti jedan njihov model nije vinuo u zrak, za avion je već stvoren motor kod jednog od najvećih proizvođača mlaznih motora na svijetu, u gigantu General Electric. Jer i GE je desetljećima radio tek na što štedljivijim motorima dok je brzina bila manje važna.

Ali sad je opet stvorio motor za nadzvučne brzine, Affinity. U Concordeu je bio motor Rolls Roycea nazvan Olympus, ali novi motor je kud i kamo štedljiviji. Jer pilot Concorda je za "dati gas" i kod polijetanja i kod nadzvučne brzine morao aktivirati afterburn - kad se nakon prvog sagorijevanja u turbini još jednom dodaje gorivo za "naknadno sagorijevanje". Motor GE to ne treba: on već i u "normalnom" radu postiže nadzvučnu brzinu.

Zato i stručnjaci smatraju kako planovi tvrtke Aerion nisu tek "kule u oblacima": "Aerion je svoje modele neprestance usavršavao i sad čak gradi proizvodnu halu u Floridi. Aerion je pametan jer razmišlja i o zrakoplovu koji bi ponudio vojsci", kaže Bernd Liebhardt iz Njemačkog centra za zračni i svemirski promet (DLR). "Pokriti ta dva sektora jednim avionom se Aerion vješto smješta u segment tržišta koji doista postoji."

Još odvažniji planovi

U to je uvjeren i Mike Mancini koji je u Aerionu zadužen i za strategiju i za financije: "Mi imamo tehnološki plan za sljedećih 50 godina, a prvi korak u bržu budućnost putovanja počinje s AS2. Mi to smjeramo uz mnogo razmišljanja i uz očuvanje okoliša kako bismo izbjegli sve probleme koji su ograničili Concorde." No ni on još ne zna, kad ćemo moći sjesti u njihov avion: "Bilo bi primjereno očekivati prvi naraštaj novih nadzvučnih putničkih aviona u 2030-ima", najavljuje Mancini.

Aerion doista misli ozbiljno: već planiraju gradnju novog sjedišta i pogona vrijednog 300 milijuna dolara u Melbourneu na Floridi gdje bi već sljedeće godine trebao početi rad na prvom prototipu njihovog AS2. I direktor uprave Aeriona Tom Vice kaže kako mu je Concorde velika škola - što ne treba učiniti: "Concorde je bio odvažan i plemenit eksperiment, briljantna mašina i važna prekretnica u povijesti zračnog prometa. Ali je on previše zagađivao okoliš, bio je previše bučan i previše skup za održavanje. Ono što mi činimo s AS2 je nešto potpuno drugačije i po specifikaciji i po našem poslovnom modelu."

No čak niti to nije kraj ambicija Aeriona: nedugo pred Uskrs je objavio kako već do kraja ovog desetljeća kani predstaviti svoj model AS3. Ne samo da bi u njega moglo stati 50 putnika, nego bi on trebao biti neusporedivo brži - četiri puta brži od zvuka s radijusom od 13.000 kilometara, dakle praktično do bilo kojeg mjesta na planetu.

I preko granica sad mogućeg

Takve brzine su pak posve druga dimenzija zračnog prometa. Do sad je čak i vojska od toga digla ruke: američki izviđački zrakoplov Lockheed SR-71 Blackbird jest letio brzinom od 3,3 maha i makar je od New Yorka do Londona trebao manje od 2 sata, da bi uopće stigao na cilj je bilo potrebno u zraku ga još jednom napuniti gorivom. Problem su i goleme temperature od trenja u zraku kod tih brzina: SR-71 je zato trebao biti napravljen od titana, a Amerikanci su morali smišljati način kako da dođu do tog materijala u tolikoj količini jer je glavni proizvođač u to doba bio SSSR. Kad je i sletio na cilj, pilot je morao čekati da se avion ohladi da bi uopće mogao izaći iz njega.

No Aerion je već zadužio i američku svemirsku agenciju NASA-u da im pomogne u razvoju takvog hipersoničnog zrakoplova. Planovi i detalji tog AS3 su veoma neodređeni: on bi također trebao imati zašiljena delta-krila i po dva motora na obje strane, a makar najavljuju više detalja već do kraja ove godine, kod ovog projekta su i stručnjaci nepovjerljivi. I u sedamdesetima se već razmišljalo o zrakoplovima tih brzina, ali zaključak je tada bio kako se to neće moći postići u zemljinoj atmosferi.

Predsjednik uprave Aeriona, Tom Vice ostaje kod svoje vizije: stvoriti avion kojim bi se moglo doći do bilo kojeg mjesta na planetu za najviše tri sata. "Nadzvučna brzina je tek početak. Za revoluciju u globalnoj mobilnosti moramo pomaknuti granice onoga što se čini mogućim", kaže Vice.

 Pratite nas i na , na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu