Za i protiv burke

Potpuno pokrivanje žena muslimanki je sigurno stvar koja smeta. Ipak, još više smeta njihovo nasilno otkrivanje, piše list Süddeutsche Zeitung.

"Kažnjavanje žena koje se pokriju burkom predstavlja oblik sprovođenja državne sile. Upotrebom državne sile stvari ne postaju bolje. Naprotiv, to predstavlja blokadu integracije tih žena u društvo. Sankcije protiv burke vode negaciji vrijednosti koje žele da se odbrane tim sankcijama.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava kako se ne može ukinuti odluka vlasti Francuske da se kazne žene koje nose burku, tjera na razmišljanje. Država može da interveniše u privatnu odluku pojedinca samo onda ako on ugrožava prava drugih. Ne postoji zakon koji vam daje pravo da vidite nečije lice. S druge strane, kao što je to u izdvojenom mišljenju iznijela sutkinja Nußberger, neko ima pravo da bude autsajder, odnosno izolovan u društvu. Sud postoji i kako bi branio prava autsajdera.

Poslodavac može da zabrani svojoj radnici da nosi burku dok radi na kasi samposluge, ali država nema pravo da joj to zabrani kada se nalazi u javnom prostoru. Pomaže li zabrana burke potlačenim ženama? Ne, šta više ona pojačava odbojnost prema njima. Ova presuda je stoga prava nesreća. Ona ne pomaže ni onim ženama koje su prisiljene da nose burku", piše Süddeutsche Zeitung.

Burka pojačava barijere među ljudima

List Frankfurter Allgemeine Zeitung iznosi drugačije mišljenje

"Sud je jasno stavio do znanja kako se od pokrivanja takve vrste da se ne može prepoznati nečije lice, država mora braniti iz sigurnosnih razloga. Ne samo to, i društvo ima elementarni interes da se brani od toga u svrhu svog samoočuvanja. Suživot ljudi se potkopava ukoliko se prave ovakve demonstrativne barijere.

Sud u Strazburu podsjeća da društvo i javnost nisu samo nusproizvodi građanske slobode, nego su preduslov za tu slobodu, ali i za integraciju. Ako se dijelovi društva samoizoluju od javnosti, svojom voljom ili pod prisilom, onda će doći do raspada društva. Onaj ko se ponaša u toj mjeri strano u odnosu prema drugima, tjera i druge da se u takvom društvu osjećaju kao stranci.

Burka je stoga postala simbol za negativne pojave multikulturnih, paralelnih društava, a zabrana burke simbol pokušaja zauzdavanja centrifugalnih sila", smatra Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Izvrtanje principa na kojima počivaju ljudska prava

Odluka Evropskog suda u Strazburu je jasna podrška pravu sekularne demokratske države da brani temeljne vrijednosti suživota njenih građana, piše Die Welt:

"To što se oni koji brane burku i simbolično brisanje identiteta žene pozivaju na ljudska prava, predstavlja perverznu interpretaciju upravo tih prava. Već dugo islamski teolozi rade na tome da ljudska prava iskoriste kao plašt za nametanje religioznih zapovijesti kao zakona koji su jedino važni.

U demokratskim država odista se veliki značaj pridaje slobodnom ispovijedanju vjere. To međutim prelazi određene granice u trenutku kada ugrožava ljudsko dostojanstvo koje važi za sve građane. Ljudska prava štite pojedinca ne samo od samovolje države, nego i od moći religioznih ili 'kulturnih' kolektiva.

Islamistički ideolozi žele da unesu pometnju upravo u taj princip. Potpuno pokrivanje žene, što je smišljeno u svrhu njene izolacije iz javnog prostora, oni navode kao pravo na 'privatnu sferu'. Podvrgavanje ovoj praksi potlačivanja na religioznoj osnovi na taj način se prikazuje kao slobodna odluka pojedinca. To da ljudi pogledaju jedni drugima u lice nije potrebno samo zbog identifikacije. To je preduslov za civilizovanu komunikaciju, a time i za demokratski dijalog", zaključuje se u komentaru lista Die Welt.