1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PanoramaGlobal

Zašto smo zimi stalno umorni

1. decembar 2023

Vrlo malo ljudi se zimi osjeća zaista dobro. Nije ni čudo, kažu liječnici, uostalom, s početkom sezone prehlada padamo u neku vrstu laganog zimskog sna. Posljedice se ne smiju podcijeniti.

https://p.dw.com/p/4ZU7i
Zimska depresija je sezonska depresija koja, za razliku od zimskog bluesa, zahtijeva liječenjeFoto: Sina Schuldt/dpa/picture alliance

Dok trepneš dan je gotov: ovo nam se često događa tokom hladnog, tamnog zimskog perioda. U međuvremenu se osjećamo umorno, iscrpljeno i bezvoljno. A kako se godina bliži kraju i dolazi vrijeme za svođenje računa, što smo zamišljeniji i melanholičniji - "zimski blues" nas sve više drži pod kontrolom. "To poznaje skoro svako,” kaže psihologinja i zamjenica direktora njemačke organizacije za pomoć u depresiji, Ines Keita. Dakle, nema razloga za brigu – za razliku od zimske depresije.

"Zimska depresija je sezonska depresija koja, za razliku od zimskog bluesa, zahtijeva liječenje", objašnjava Keita. Iako simptomi mogu biti slični, kod zimske depresije puno su izraženiji i javljaju se samo nekim danima, već traju. "Kad imamo zimski blues, još uvijek možemo uživati ​​u mnogim stvarima, poput posjeta božićnom sajmu", kaže ona.

S druge strane, oni koji pate od zimske depresije gotovo više ne osjećaju radost, osjećaju se bez nade i prazno te se zbog toga povlače iz društvenih aktivnosti. Prema Keiti, jedine razlike između zimske depresije i "klasične" depresije - osim sezonskog karaktera - su povećane potrebe za kalorijama i više sna. “Ovo je prilično netipično za depresiju, koja je obično praćena gubitkom apetita i poremećajima spavanja", kaže ona. 

Symbolbild Depressionen
Osobe koje pate od depresije se povlače iz društvenih aktivnostiFoto: Westend61/IMAGO

"Svjetlo za hibernaciju”

Prema procjenama Njemačke organizacije za pomoć u depresiji, oko jedan do dva posto ljudi u Njemačkoj pati od zimske depresije, koja se sa sigurnošću može dijagnosticirati samo ako se ponavlja u hladnim i tamnim mjesecima. Uzroci zimske depresije su složeni i još nisu do kraja istraženi. Međutim, nedostatak svjetla vjerojatno igra značajnu ulogu jer izbacuje naš unutarnji sat iz ravnoteže.

Dieter Kunz, liječnik koji se specijalizirao za područje spavanja i kronomedicine u bolnici Alexianer St. Hedwig u Berlinu, smatra da s početkom sezone prehlade ljudi prelaze u modus koji podrazumijeva štednju energije, odnosno padaju u svojevrsni „zimski san". „Oduvijek je bilo tako, i kod naših predaka, koji su se povlačili u svoje špilje kako bi uštedjeli energiju čim bi vani bilo hladno i mračno", kaže on. Od tada, kaže on, živimo od svojih skladišta energije – i ništa se nije promijenilo do danas. Također se prilagođavamo svjetlosnim i temperaturnim uvjetima usporavajući svoju fiziologiju.

Sat više sna zimi

“Mjerljivo drugačije funkcioniramo ljeti i zimi, bez obzira da li to primijetimo ili ne”, objašnjava Kunz. Najnovija otkrića pokazuju da nam zapravo treba više sna u hladnoj sezoni. Zajedno sa svojim timom istraživača, Kunz je otkrio kako se naš san mijenja unutar godinu dana. Rezultat: "Odrasli u Berlinu zimi u prosjeku spavaju sat vremena više nego ljeti." Duboki san, kako kaže Kunz, koji je važan za regeneraciju, traje 30 minuta duže. 

Symbolbild Depressionen
Prema procjenama Njemačke organizacije za pomoć u depresiji, oko jedan do dva posto ljudi u Njemačkoj pati od zimske depresijeFoto: Fredrik Sandberg/TT/IMAGO

No, nemaju svi ljudi koji u jesen pređu na štedljivi način rada dovoljno rezervi tokom cijele zime. "Čim se zalihe potroše, kolabiramo - i razvijamo zimsku depresiju", kaže Kunz. Za većinu ljudi to se događa tek u februaru ili martu. Rješenje? “Prevencija, odnosno skraćivanje zimskog sna produžetkom ljeta", kaže Kunz.

Rješenje: više svjetla

No ne morate putovati na jug četiri sedmice da biste "upili" sunce i napunili svoja skladišta energijom. Puno dnevnog svjetla u jesen moglo bi biti ugodnija i jeftinija alternativa. "Čim dan počne, trebali biste pokušati dobiti svu prirodnu svjetlost koju možete dobiti, čak i sivi dani pomažu", savjetuje Kunz. Pri tome je važno: stalno gledati u nebo. Ako morate provesti cijeli dan u uredu ili kućnom uredu, možete sebi pomoći s dnevnom svjetiljkom. Svjetiljka bi trebala biti snagu od najmanje 10.000 luksa i biti korišetna dnevno 30 do 60 minuta, idealno ujutro. Isto vrijedi i ovdje: redovito gledati u izvor svjetla.

Svjetlosna terapija često se preporučuje za liječenje zimske depresije - obično kao potporna mjera. Kao što je općenito slučaj s depresijom, može se propisati i psihoterapija, a ovisno o težini simptoma i lijekovi, kaže psihologinja Keita. "Ako mislite da ste bolesni, trebate potražiti stručnu pomoć i ne nadati se poboljšanju na proljeće. Prvi kontakt je vaš obiteljski liječnik", kaže ona. Ovo je također važno kako bi se razjasnilo radi li se zapravo o sezonskoj depresiji, odnosno zimskoj, a ne o "klasičnoj" depresiji.

tagesschau.de/zi

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu