1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zašto mafija voli Njemačku?

Benjamin Knight
6. maj 2023

Masovne racije i hapšenja pripadnika italijanske mafijaške organizacije 'Ndrangheta ponovo su stavile u centar pažnje pranje novca u Njemačkoj. Da li je organizovani kriminal našao svoju oazu u ovoj zemlji?

https://p.dw.com/p/4QxCW
Velika racija protiv mafije u mjestu San Luca, na Kalabriji
Velika racija protiv mafije u mjestu San Luca, na KalabrijiFoto: ROPI/picture alliance

Ovosedmični koordinirani pretresi i napad na strukture 'Ndranghete’ širom Evrope privukli su pažnju svjetske štampe i generisali eksplozivne insajderske priče o detaljima istrage. Međutim, nisu izazvali reakcije iskusnih istražitelja i boraca protiv mafije. 

"To neće ništa promijeniti u pogledu mafijaških operacija u Njemačkoj", smatra Petra Reski, njemačka novinarka, koja je godinama iz Italije izvještavala o aktivnostima mafije. "Možete uhapsiti nekoliko ljudi, ali to neće promijeniti uhodane strukture."

Oko 108 osoba je uhapšeno u Italiji, a više od 30 u Njemačkoj kao rezultat četverogodišnje istrage i operacije kodnog naziva Eureka, kojom se pokušava stati u kraj trgovini drogom i oružjem. Rečeno je da je 'Ndrangheta’ pokrenula svjetsku operaciju pranja novca, kako bi sakrila  porijeklo prljavo zarađenih miliona i milijardi.

Petra Reski je napisala nekoliko knjiga o italijanskoj mafiji. Njoj su ovosedmična hapšenja pružila određenu satisfakciju, jer su joj neki od uhapšenih prijetili i podnosili tužbe zbog onoga što je objavljivala. U nekim slučajevima, njemački sudovi su je prisilili da rediguje neke od svojih knjiga o aktivnostima mafije i organiziranog kriminala. "Ovo su ljudi iz srca 'Ndranghete', pisala sam o njima još 2008. godine - bila sam prva koja je tužena i izgubila sam na sudu", rekla je ona za DW. "Za mene lično ovaj talas hapšenja je satisfakcija jer je ono, o čemu sam pisala, dovelo do rezultata - zahvaljujući Italijanima."

Reputacija Njemačke kao sigurnog utočišta za mafiju

Iako je njemačka policija sarađivala u istrazi, a do nekih hapšenja je došlo i u Njemačkoj, ona su izvršena po međunarodnoj potjernici koju su raspisale italijanske vlasti, ukazuje Petra Reski. "Ova hapšenja se ne bi mogla dogoditi na osnovu njemačkog zakona", rekla je ona za DW. "U Njemačkoj sama pripadnost mafijaškoj organizaciji nije krivično djelo. Morate biti u stanju dokazati aktuelno krivično djelo ili zločin."

Njemačka već dugo nosi reputaciju sigurnog utočišta za aktere organiziranog kriminala. Mnoge od racija bile su fokusirane na Tiringiju (Thüringen) u istočnoj Njemačkoj, pokrajinu koja je postala mafijaško uporište nakon ponovnog ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke. Tada je, zbog manjkavog interesa u provedbi zakona, italijanska mafija bila u stanju kupiti niz nekretnina.

Još 2012. godine je glavni tužilac za borbu protiv mafije Roberto Scarpinato iz Palerma obavjestio njemački  parlament Bundestag o "nevjerovatnim tokovima novca iz Italije u Njemačku" i ukazao na brojne rupe u njemačkom Zakonu protiv pranja novca. 

Napad na 'Ndranghetu' u Njemačkoj
Napad na 'Ndranghetu' u Njemačkoj - 1.000 policajaca učestvovalo u akcijiFoto: Alex Talash/dpa/picture alliance

Pranje novca u Njemačkoj

Ali Njemačka je ekonomija koja voli gotovinu. Do danas, za razliku od drugih zemalja EU, ne postoji ograničenje koliko se može platiti za jednu transakciju u gotovini: u Španiji je limit 2.500 eura (2.750 dolara), u Italiji 1.000 eura, a u Grčkoj 500 eura.

Aktuelna ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser planira uvesti limit od 10.000 eura u Njemačkoj, čime bi se zemlja uskladila sa direktivom EU, ali pravni stručnjaci već brinu da li je to u skladu s njemačkim Ustavom.

Kako stvari stoje, možete potrošiti i do 10.000 € u gotovini u Njemačkoj bez potrebe da se identifikujete (iako od 2020. morate pokazati ličnu kartu kada potrošite više od 2.000 € na plemenite metale). Sve ovo izuzetno olakšava pranje novca mafijaškim grupama u Njemačkoj.

Do aprila 2023. čak su se i nekretnine mogle kupiti gotovinom, što je bilo posebno unosno u gradovima poput Berlina, gdje tržišta nekretnina obećavaju astronomski profit.

Bez transparentnosti

Činjenica da su organizovane kriminalne grupe to iskorištavale kroz neprozirnu mrežu fiktivnih kompanija, javno je poznato od 2016. godine, kada su procurili Panamski dokumenti.

"Ne možemo ovo nazvati probojom, ali možda je to djelimičan uspjeh u borbi protiv dijelova mafije", rekao je Andreas Frank, koji je proveo tri decenije istražujući i pišući o rupama u pranju novca u Njemačkoj. „Ndrangheta je nešto sa čime se suočavamo već dugo vremena“, konstatuje Andreas Frank.

On u svojoj knjizi „Dirty Money" ("Prljavi novac") iz 2022. godine tvrdi da oprani novac podriva demokratiju u zapadnoj Evropi. Kaže i da je umoran od opisivanja onoga što vidi kao nedostatak političke volje odgovornih da se s tim pozabave i dodaje: "Da li se nešto poboljšalo u borbi protiv pranja novca? Ne! Baš ništa."

Posljedice za cijelo društvo

Andreas Frank, koji je svjedočio pred Istražnim odborom Bundestaga 2012. zajedno sa bivšim italijanskim tužiocem Robertom Scarpinatom, smatra da se šteta, koju pravi organizirani kriminal, stalno potcjenjuje. "Mafija je veoma opasna, ona podriva našu ekonomiju", kaže ovaj publicista. „U legitimnom biznisu veoma je teško konkurisati kompanijama koje vodi mafija. A 'Ndrangheta je samo jedna od mnogih mafijaških organizacija."

Jer. kako se žale mnogi istražitelji i borci protiv mafije širom svijeta, postoji i nedostatak resursa. Vlast zadužena za otkrivanje perača novca, Finansijsko obavještajna jedinica (FOJ) optužena je da je spora u prijavljivanju sumnjivih slučajeva nadležnim tužiocima. A tužioci, u međuvremenu, obično rade na državnom nivou i često se žale da ne mogu vršiti pravno gonjenje izvan svoje nadležnosti, što koordinaciju informacija čini izuzetno teškom. 

Pripadnici 'Ndranghete' posjeduju slastičarne, restorane i nekretnine u Njemačkoj
Pripadnici 'Ndranghete' posjeduju slastičarne, restorane i nekretnine u NjemačkojFoto: Beckerbredel/dpa/picture alliance

Andreas Frank smatra da se strukturalni problemi svode na nedostatak osoblja u kombinaciji sa kočenjem i ometanjem razmjene podataka između odgovornih organa vlasti. "Trebale su proći godine, da 2021. i 2022.  FOJ dobije pristup podacima koji su joj bili potrebni", rekao je on za DW. "Čak ni danas oni nemaju potpuni pristup."

Za Petru Reski se cijelo pitanje svodi na političku volju: "U Njemačkoj nema političke volje za borbu protiv mafije, to je poenta", zaključila je. "Zato što je za njemačke političare ulaganje mafije u privredu nešto poput ekonomskog pokretača. Novac dolazi, a oni ne žele da znaju odakle dolazi."

To ima međunarodne reperkusije, koje prevazilaze aktivnosti mafije, ističe Andreas Frank i zaključuje: "Ako ne mogu da sprovedem zakone protiv pranja novca, ne bi trebao biti iznenađen što sankcije protiv Rusije ne funkcionišu. Ne znam čak ni gdje je sve pohranjeno rusko bogatstvo."  

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu