Vučić infiltriran u kosovsku vladu?

„Kako da (srpska vlast) objasni narodu da jednog „ratnog zločinca" goni preko Interpola, a s druge strane je, glasovima srpske manjine na Kosovu, od njega napravila premijera? Srpskom premijeru Aleksandru Vučiću će to sigurno uspjeti. On ima posljednju riječ u svojoj zemlji a štampu čvrsto drži u rukama. I sada je još bliži cilju da se umiješa i u vladu Kosova. Srbija nije priznala nezavisnost Kosova. A to ni u doglednoj budućnosti neće morati da učini. Jer prije svega su glasovi srpske manjine na Kosovu pomogli bivšem vođi UČK Ramušu Haradinaju da sada postane premijer Kosova. A kako će se on ponašati u toj situaciji, to nije teško predvidjeti. Jer, i EU i međunarodna zajednica, baš kao i Vučić, žele da Haradinaj ispuni neke uslove."

„On će prije svega morati da proguta veliku žabu i prizna zajednicu srpskih opština na Kosovu, koja će, poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini postati država u državi. Brisel to smatra preduslovom integracije obje zemlje u EU. Haradinaj, koji se još prošle godine - kao opozicioni političar - žestoko borio protiv tog zahtjeva, sada je pojeo kredu i pravi se da je „realan političar". Njegov nekadašnji partner u koaliciji, predsjednik Pokreta za samoopredjeljenje Aljbin Kurti, svim silama želi da spriječi osnivanje zajednice srpskih opština na Kosovu. Kurtija već sada Srbija, EU i SAD smatraju glavnom smetnjom, mada su mladi na njegovoj strani. S druge strane, Haradinajeva vlada je na klimavim nogama. A Vučić može mirno da posmatra unutrašnjepolitičke konflikte na Kosovu: oni su za njega - dobri".

„Srpska manjina na Kosovu namjerava da svojim učešćem u novoj vladi spriječi formiranje kosovske vojske", piše list Handelsblat: 'Srbi imaju obavezu da se bore protiv formiranja takozvane armije', rekao je Marko Đurić koji je u srpskoj vladi zadužen za Kosovo. Njegovi sunarodnici će, dodaje, spriječiti i druge odluke albanske većine koje su protivne njihovim interesima. Novoformirana kosovska vlada zavisi od dobre volje srpskih poslanika u parlamentu. Preko poslanika kojima upravlja Beograd, Srbija je prvi put dobila direktan uticaj u Prištini. Kosovo, na kojem žive gotovo još samo Albanci, od prije devet godina je nezavisno od Srbije i sada ga priznaje 115 država širom sveta. EU već godinama bezuspješno pokušava da posreduje među zavađenim susjedima."

Novi roman o BiH austrijskog pisca "Fantom"

Austrijski list Die Presse piše o najnovijem romanu 33-godišnjeg Roberta Prossera "Fantom", kojeg je osjećaj i jedan boravak u Sarajevu doveo na ideju da napiše knjigu od 336 stranica koji je u konkurenciji za najbolju knjigu na njemačkom jeziku. U Prosserovom romanu se govori o ratu u BiH, preživljavanju, rastancima, bijegu. Radi se o mladoj Bošnjakinji Anisi, koja 1992. bježi u Beč, dok njenog mladića Jovana, bosanskog Srbina, neprijateljska vojska šalje na front. O tome najprije govori mladić, prijatelj Anisine kćerke, koji sprejom crta grafite po Beču. On je na svom putovanju današnjom Bosnom susreo na demonstracijama mlade iz Tuzle koji nemaju nikakve perspektive, boravio je na komemoraciji žrtvama Srebrenice i sve utiske iznosi  sa oduševljenjem istovremeno rezignacijom i beznadežnošću i postavljajući pitanja o prošlosti.

Kroz tog mladića Prosser opisuje energiju koja je njega samog prožimala dok je putovao po Bosni. A to je zemlja o kojoj ovaj mladi pisac, osim intiutivnog osjećaja da je to to, ništa nije znao. Zato je on, da bi napisao knjigu, počeo u Beču da razgovara sa ljudima iz bivše Jugoslavije pa onda iz Bosne i konačno sa preživjelima masakra u Srebrenici. Za razliku od njegove protagonistkinje Anise, ovi drugi su bili spremni da mu ispričaju šta su preživjeli, njemu jednom strancu. 'Što su traumatičnija iskustva, to se o njima manje priča svojoj djeci', kaže Prosser. To što je njegov roman, s obzirom na najnoviji talas izbjeglica, dobio na aktuelnosti, je slučajnost, dodaje on. Postoji mnogo paralela između tadašnje i sadašnje situacije sa izbjeglicama, posebno kada se radi o stvaranju stereotipa i predrasuda što je masovno korišteno u slučaju BiH.

U toku regrutovanje personala u Sarajevu

Švajcarski Tagblat piše o tekstilnoj firmi Forster Rohner koja pravi fabriku u blizini Sarajeva. Riječ je o firmi koja najveći dio proizvodnje ostvaruje kod kuće u St. Gallenu a ima i pogone za proizvodnju u Kini i Rumuniji. Riječ je o porodičnom preduzeću koje vodi Emanuel Forster skupa sa svojom sestrom Carolinom. Neke od djelatnosti koje se odnose na ručnu izradu, fini vez ili na rad sa manjim mašinama obavljale su eksterne firme u Voralbergu. U budućnosti će većina radova za firmu Forster Rohner i kćerku firmu Jakob Schlaepfer obavljati u sopstvenim pogonima. Tako oni mogu sami sve planirati i držati troškove pod kontrolom, smatra šef i vlasnik Emanuel Forster. On je za lokaciju svoje fabrike izabrao Ilidžu, predgrađe Sarajeva koje se nalazi u neposrednoj blizini aerodroma.

Riječ je o fabrici sa automatizovanim procesima rada, koja se ne bi uklopila u postrojenja u Rumuniji, u kojoj je i inače veliki odliv radne snage. Forster je došao na ideju da otvori pogone u Bosni isključivo preko saradnika koji ima bosanske korijene. Na Ilidži su pronašli prostor za iznajmljivanje. Osnovali su firmu sa ograničenom odgovornošću i dali se u potragu za 15 do 20 novih radnika.  

Gigantska kugla u BiH - indicija o postojanju prastare civilizacije?

Stručni magazin Epoch Times u svom septembarskom izdanju donosi tekst pod nazivom: "Otkrivena gigantska kugla u BiH - indicija o postojanju prastare civilizacije? List piše kako je kuglu u blizini Zavidovića 2016. godine otkrio Semir Osmanagić, arheolog, poznat pod nazivom bosanski Indiana Jones. Kugla ima radijus od 3 metra i veliki postotak željeza. Slične kigle su, piše ovaj magazin, otkrivene i u Kostariki. UNESCO je fenomen željeznih kugli u Kostariki opisao kao skup kugli prečnika 0,7 do 2,57 metara, čija je svrha, značaj i izrada zagonetka. Za Osmanagića su željezne kugle u BiH dokaz o postojanju napredne civilizacije u južnoj Evropi, na Balkanu a posebno u Bosni, o kojoj ne postoje pisana predanja i da stoga i nije čudo da se pojavljuju fenomeni poput piramida. No, Many Edwards iz School of Earth iz Mančestera, smatra da se u slučaju kugli radi o posebnoj vrsti mineralnih naslaga koja nastaje sedimentacijom kamena i koje se naziva konkrecija.