Vrućine u gradovima: pomažu li koridori hladnog zraka?

Gradovi se posebno jako zagrijavaju ljeti. Sunčevu toplinu upijaju i zadržavaju beton i asfalt, pa su i noći izuzetno tople. Takozvane tropske noći s temperaturama iznad 20 stupnjeva remete zdrav san. Jesu li rješenje takozvani koridori hladnog zraka?

Što su koridori hladnog zraka?

U okolici gradova su noći znatno svježije. Tamo je temperatura noću i u najtoplijim mjesecima do 15 stupnjeva. Gradovi bi se mogli donekle rashladiti ako bi taj zrak mogao strujati i kroz njihove ulice.

Koridori hladnog zraka su zelene površine, rijeke, jezera, željezničke pruge i vrlo široke ulice sa zelenilom. Hladan zrak struji svega nekoliko centimetara iznad tla, pa nasipi i zgrade sprječavaju to strujanje. Zato bi pri izradi planova za urbano uređenje gradova trebalo paziti da se takvi koridori drže slobodnima.

Zašto su noći u okolici svježije?

Jednostavno, tamo nema betona i asfalta, već prevladavaju zemlja, pijesak i livade. Tu se sunčeva toplina ne upija tako da se zadrži do kasno u noć. Osim toga, svjež zrak nastaje isparavanjem vode iznad lišća, a u izvangradskim područjima najčešće ima mnogo zelenila. Zato se u njima zrak brže hladi nakon zalaska sunca. Posebno je svježe na livadama i u voćnjacima kao i iznad glinenog, pješčanog i tresetnog tla.

Kako svježi zrak stiže u grad?

Topografija je također vrlo važna. Hladan zrak je teži od toplog i ostaje pri tlu, recimo na livadama. Ako je livada na padini ili na brdu, onda hladan zrak snažno struji naniže. Tako nastaje vjetar koji rashlađuje.

Gradovi koji su u dolinama, na padinama ili na obroncima brda mogu profitirati od tog hladnog zraka. Koridorom hladan zrak može doprijeti sve do centra grada, potiskujući topao zrak koji se penje, a svjež zrak rashlađuje ulice i zgrade.

Na primjer, Stuttgart leži u dolini i želi zadržati svoj lokalni sistem prozračivanja pomoću koridora za hladan zrak. Urbanistički planovi i gradnja se usklađuju s tim ciljem.

Što gradovi mogu poduzeti?

Širom svijeta sve se više obraća pažnja na mogućnost hlađenja gradova dotokom svježeg zraka iz okolice. U Njemačkoj su brojni gradovi i regije proveli odgovarajuće klimatske analize. Isto se čini i širom svijeta, u gradovima kao što su New Delhi, Lima, Lagos, Seul, Melbourne i Portland.

Meteorolozi najprije mjere temperature i strujanja zraka na različitim mjestima u gradu i okolici, podatke unose u specijalne kompjutorske programe i tako izrađuju detaljne klimatske atlase gradova.

Na osnovu tih atlasa gradovi mogu odlučiti da ne zatvaraju gradnjom koridore kojima struji svjež zrak, da ih poboljšaju te da zaštite i osnaže prirodno hlađenje okoline.

Osim toga, gradovi mogu uvesti niz mjera za značajno hlađenje, smanjenje broja tropskih noći i poboljšanje kvalitete života. U te mjere spada uklanjanje površina „zatvorenih" betonom i asfaltom, sađenje drveća uz ulice, manje vozila na fosilna goriva, ozelenjivanje krovova i fasada, više parkova i vodenih površina, svjetlije fasade te povećanje površina u sjeni.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu