Vraćanje migranata u BiH: Zakonski push-back

Nakon višemjesečne mirne situacije i trendova koji su ukazivali na smirivanje situacije na Balkanskoj ruti, iz Unsko-sanskog kantona stižu nova upozorenja. Zbog povećanog priliva migranata, koje Hrvatska vraća u BiH po osnovu Sporazuma o readmisiji sa BiH, u ovaj kanton je u samo nekoliko dana vraćeno preko 500 migranata.

„Hrvatska sa svoje teritorije migrante vraća u BiH navodno po osnovu međudržavnog sporazuma o readmisiji“, upozorio je premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić u otvorenom pismu čelnim ljudima bezbjednosnih i institucija koje se bave ovim pitanjem.

Upozorenje je prvi otišao da ispita ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, koji se nakon boravka u migrantskom kampu Lipa kod Bihaća uvjerio, kako kaže, da problema, kakvi su nekada bili, nema.

Pritvor, zatvor, detencijski centar

„Poručujemo svim građanima kantona da ćemo sa svim institucijama stajati uz institucije vlade i grada Bihaća i svih ostalih opština“, rekao je Konaković, uvjeravajući da se scenario sa migrantskom krizom od prije tri godine neće ponoviti.

Ipak, Brisel nije čekao pa je za svaki slučaj pokrenuta bezbjednosna klauzula - izgradnjom još jednog odjeljenja u kampu Lipa, koje bi trebalo poslužiti kao privremeni pritvor sa trajanjem do 72 časa. 

„U Lipi je u tajnosti otvoren Centar za detenciju koji je svojevrsna pritvorska jedinica gdje se trebaju smještati migranti kojima se zabranjuje kretanje“, poručio je Ružnić državnim vlastima i rekao da je sve rađeno bez znanja lokalnih vlasti. Inače, centri za detenciju nisu novost i služe za zadržavanje lica za koja je potrebno izvršiti dodane bezbjednosne provjere ili su već u prekršaju, odakle čekaju izručenje u prihvatni centar u Sarajevo ili deportaciju u matičnu zemlju. Lokalne vlasti kažu da ih niko o tome nije informisao.

"Gospodo, vaša je nadležnost i obaveza da radite svoj dobro plaćeni posao, a ne da vašim neradom doprinosite bezbjednosnom riziku u ovom dijelu BiH“, kategoričan je Ružnić.

Iz Delegacije EU u BiH saopštili su da će objekat, kapaciteta 12 lica, osigurati visoke standarde za one koji bi tu trebali biti zadržani do 72 časa.

Nešto se zna, nešto ne

„U skladu sa međunarodnim normama u oblasti migracija, novoizgrađeni objekat će služiti da se osigura efikasna i humana politika povratka za one koji ne ispunjavaju uslove za međunarodnu zaštitu“, rečeno je u Delegaciji EU u BiH.

„Znam da se to sve radi na osnovu evropske pomoći i da je to odobreno u prethodnom Savjetu ministara. Otkad se ja nalazim na njegovom čelu, mi nismo dali nikakvo odobrenje za gradnju tog centra“, poručuje ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić, podsjećajući da BiH sa Hrvatskom ima potpisane međunarodne sporazume koji se moraju poštovati.

Dok Nešić tvrdi da je svaka od 12 pritvorskih jedinica u kampu Lipa prazna, iz Međunarodnog centra za razvoj migracione politike (ICPMD) potvrdili su medijima u BiH da oni imaju svoj „doprinos u izgradnji objekata za privremeno zadržavanje“.

Brisel osigurao novac prije pola godine 

Evropski komesar za proširenje EU Oliver Varhelji predstavnio je tokom posjete BiH u novembru prošle godine četiri tačke pomoći prije dobijanja kandidatskog statusa BiH. Posljednja tačka se odnosila na Lipu i detencijske centre koji tada nisu bili „u igri“.

„Na kraju – danas najavljujem još jedan pilot projekat od 500 hiljada evra za kamp Lipa. Moramo držati naše pritvorske objekte u Lipi i regionu pod kontrolom, što znači da lažni azilanti moraju biti zadržani dok se ne vrate u svoje zemlje porijekla“, rekao je tada Varhelji, što su mnogi shvatili samo kao još jednu redovnu pomoć za kamp Lipa.

Vlast Unsko-sanskog kantona poručuje da neće dozvoliti da ovaj kanton ponovo postane parking za migrante i da na ovom području boravi više hiljada takvih ljudi. Kontrola nad ovim pitanjem bi mogla biti uspostavljena ukoliko bi se sporazumi o readmisiji primjenjivali i sa ostalim zemljama u regionu poput Srbije ali je to kako sada izgleda, slučaj samo sa Hrvatskom i BiH.

Inače, readmisija je dobrovoljan ili prisilan povratak lica koja neosnovano borave na teritoriji neke države u njihove zemlje porijekla. U većini slučajeva radi se o odbijenim potražiocima azila. Nevladine organizacije, koje se bave ovim pitanjem u BiH, posebno u Unsko-sanskom kantonu, tvrde da se u slučaju vraćanja migranata iz Hrvatske u BiH, radi zapravo o standardnom policijskom push-back scenariju koji se sada samo podvodi pod zakonski okvir readmisije. Push- back je sam po sebi nelegalan jer podrazumijeva nasilno vraćanje migranata sa svojih granica, iako se u EU već dugo vodi rasprava o tome imaju li zemlje pravo da brane suverenitet i štite svoje granice. Ali sve to mora podrazumijevati poštovanje ljudskih prava i međunarodnih ugovora, što onda po definiciji nije više push-back. Zbog toga i premijer USK Mustafa Ružnić, traži odgovor od državnih institucija. 

„U obavezi ste da nas upoznate s informacijama o tome da li sporazume o readmisiji provodite sa Srbijom i Crnom  Gorom, jer nisu migranti, koje masovno vraćaju iz Hrvatske porijeklom iz Unsko-sanskog kantona, pa da ih isključivo smještate u Lipu, koji nema kapacitete za već sad veliki priliv ljudi, pa je sve više migranata na ulicama Bihaća“, pita Ružnić koji je ostao bez konkretnog odgovora nadležnih. 

Dvije politike unutar BiH koče readmisiju

BiH i Srbija, odakle dolazi najveći broj migranata potpisale su Sporazum readmisji 2013. godine. Podataka o ukupnom broju lica, koja su vraćena iz BiH, nema jer se ovaj institut nije koristio u posljednjih nekoliko godina. Jedan od razloga je što se unutar BiH vode dvije migrantske politike – entiteta Federacije BiH, gdje su smješteni svi prihvatni centri i ona u entitetu Republici Srpskoj, odakle se godinama migranti sprovode u USK odmah po ulasku na teritoriju ovog entiteta. Prema podacima Službe za poslove sa strancima, BiH je u prva tri mjeseca izvršila prihvat 686 lica iz Hrvatske, dok je u Srbiju iz BiH upućeno 20 migranata.

„BiH ima slične ugovore i sa drugim državama. Zbog toga je važno da se u BiH stvori jedno zajedničko mišljenje i stav u smislu saradnje sa EU i zemljama okruženja kako bismo mogli zajednički djelovati po osnovu readmisije“, kaže stručnjak za bezbjednost Safet Mušić.

U BiH trenutno boravi nešto više od 2600 migranata, od čega ih je manje od polovine u prihvatnim centrima u Sarajevu i Bihaću. Kantonalne vlasti strahuju da bi upravo zbog rasta broja ulazaka iz Hrvatske ali i velikog broja migranata koji boravi van prihvatnih centara, moglo doći do ponavljanja scenarija sa migrantskom krizom od prije tri godine.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu