Vožnja u suprotnom smjeru: šta pokazuje studija u Njemačkoj?

Mnogim Nijemcima dobro je poznata poruka koju povremeno čuju na radiju dok voze: „Oprez, vozilo u suprotnom smjeru!" Ali, o vozačima koji voze u pogrešnom smjeru do skoro se nije mnogo znalo, jer taj fenomen nije bio mnogo istraživan. Pritom, ni u jednoj drugoj saobraćajnoj situaciji ne strada toliko ljudi kao kada se vozi u suprotnom smjeru.

Nedavno je Savez njemačkih osiguravajućih društava (GDV) objavio prvu veliku studiju na tu temu. Prema riječima Zigfrida Brokmana, šefa istraživačkog tima, više od 40 odsto vozača koji voze u suprotnom smjeru stariji su od 75 godina – iako stariji ljudi voze mnogo manje i prelaze najmanje kilometara na auto-putu. Demencija i konfuzija su najveći problemi u toj starosnoj grupi.

Brokman dodaje da većina vožnji u suprotnom smjeru završava bez ozbiljnih posljedica. Međutim, ako do nesreće dođe, one su obično veoma teške. „Nesreća koju je prouzrokovao onaj ko vozi u suprotnom smjeru obično je veoma ozbiljna", kaže Brokman.

Najopasnija saobraćajna situacija

Proteklih godina, bilo je različitih prijedloga kako poboljšati prevenciju: bolje označavanje puta, jasnija signalizacija – ili čak bodlje za zaustavljanje vozila na izlazima koje se aktiviraju prilikom vožnje u pogrešnom smjeru. Međutim, ti sistemi su skupi, a i ometaju rad policijskih i spasilačkih vozila.

Prema Brokmanu, vožnja u suprotnom smjeru je „najopasnija saobraćajna situacija koja se može zamisliti". Šezdeset odsto nesreća uzrokovanih vožnjom u suprotnom smjeru rezultira teškim povredama ili smrću. 

U 224 istražene nesreće poginulo je 99 ljudi, 207 je teško, a 210 lakše povrijeđeno. „To je nevjerovatna brojka u poređenju s drugim nesrećama", kaže Brokman.

U više od 40 odsto slučajeva vožnja u pogrešnom smjeru se namjerno započinje. Kod otprilike trećine proučenih slučajeva sve je počelo tako što je vozač napravio polukružni zaokret. Kod starijih vozača to se obično dešava zbog konfuzije, a kod mlađih, zbog suicidalnih namjera ili zato što bježe od policije.

Alkohol igra veliku ulogu

Prema riječima Brokmana, 18,3 odsto vožnji u suprotnom smjeru povezano je s vožnjom u alkoholisanom stanju. Taj procenat opada što su vozači stariji. Ipak, alkohol igra veću ulogu u vožnji u pogrešnom smjeru nego u drugim saobraćajnim nesrećama, u kojima samo oko šest odsto učesnika ima alkohol u krvi.

Većina vožnji u suprotnom smjeru odvija se u lijevoj traci, tako da se tu dešava i većina nesreća. Ukoliko ste na auto-putu i čujete upozorenje o vozaču u suprotnom smjeru, treba da ostanete u desnoj traci, smanjite brzinu na najviše 80 kilometara na sat i da više ne pretičete.

Vožnja u suprotnom smjeru „nije povezana s uslovima osvjetljenja", kaže Brokman. Skoro polovina tih vožnji dešava se tokom dana. Vikendi su opasniji, a najmanje vožnji u suprotnom smjeru sa nesrećama dešava se srijedom, pokazuje njemačko istraživanje. Većina vožnji u suprotnom smjeru završava se nakon manje od dva kilometra. 

Prevencija?

U svakom slučaju, neophodno je poboljšati sisteme upozorenja, a Brokman se zalaže za rješenje koje funkcioniše putem aplikacije. Oko toga bi, smatra, svi proizvođači vozila trebalo da se slože. Automatizacija bi takođe mogla da učini auto-puteve bezbjednijim, na primjer tako što će sistem prepoznati i zaustaviti vozilo koje se kreće u pogrešnom smjeru. „Tehnički, to ne bi trebalo da bude teško", smatra Brokman.

Evropska komisija je u martu objavila prijedloge za reformu produženja roka važenja vozačkih dozvola. Prema nacrtu, zemljama-članicama EU će ipak biti prepušteno da odluče da li vozači stariji od 70 godina treba da se podvrgnu posebnim testovima kako bi produžili vozačku dozvolu.

Brokman smatra da su planovi EU irelevantni: „Na kraju će to značiti da ću imati 40 evra manje u džepu, ali da ću i dalje moći da zadržim svoju vozačku dozvolu bez provjere".

Mnogo važnije je, smatra, uvesti obavezne kontrolne vožnje pri produženju vozačke dozvole. Trebalo bi, smatra, voziti 45 minuta s instruktorom vožnje. Brokman nije za oduzimanje vozačke dozvole starijim osobama, „oni bi trebalo da znaju šta mogu, a šta više ne mogu". Poznate rute, vožnja tokom dana na selu – to za njih obično nije problem. Ali, haos u gradskom saobraćaju svakako jeste.

br (faz/dpa/br)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu