Video skandal u BiH: Ibiza na bosanskom
7. juni 2019
„Tajni videosnimci o mogućim kaznenim djelima korupcije su očito u modi od objavljivanja Ibiza-videa sa Hanz-Christian Stracheom. Prije nekoliko dana je u BiH objavljen crno-bijeli snimak na kojem su predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VTST), Milan Tegeltija, službenik SIPA-a, Marko Pandža i biznismen Nermin Alešević u razgovoru obavljenom u novembru 2018. godine", piše Standard koji ocjenjuje da bi video sam po sebi mogao biti upozorenje da je Tegeltija bio umiješan u zloupotrebu položaja. "Ipak iako je ponašanje Tegeltije u najmanju ruku vrijedno istrage, njega njegove kolege u VTSV „štite"," piše Standard.
„Očito je riječ o otporu reformama, o čuvanju pozicija a time i moći. No ima i glasova koji zahtijevaju reforme. Kada je video objavljen stotine građana je protestiralo ispred zgrade Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i zahtijevao Tegeltijinu ostavku. Poziv (na proteste – op.red.) uputio je ministar sigurnosti Dragan Mektić. On je također postavio pitanje zašto u BiH za razliku od Austrije nakon Ibiza-Gate-a nije došlo do ostavki. Nasuprot tome šef nacionalističkog, proruskog SNSD-a, Milorad Dodik brani Tegeltiju", piše Standard i zaključuje:
„Nedostatak vladavine pravne države u BiH je godinama velika tema – hiljade ljudi je prethodnih godina izlazilo na ulice jer sumnjive smrti dvojice mladića pravosuđe i policija nisu razjasnili. Nedavno je u BiH boravio i njemački pravnik Reinhard Priebe, koji je prije nekoliko godina svojim analizama dao presudan doprinos za ponovno uvođenje vladavine prava u Sjevernoj Makedoniji. Priebe je drugi put posjetio BiH u okviru ove misije, u jesen bi trebale biti organizirane diskusije o konkretnim mjerama", piše Standard.
Kad je NATO bombardirao Srbiju
Kada je NATO bombardirao Srbiju, naslov je teksta na web portalu Deutschlandfunka koji se bavi okončanjem konflikta na Kosovu. „Prije 20 godina NATO je okončao svoje zračne napade na ostatak Jugoslavije. Rat na Kosovu je time bio završen, ipak konflikt do danas zaokuplja društvo. I istražitelji konflikta i istoričari se spore oko značenja događaja i njegovih posljedica", piše portal u izvještaju sa nedavno održanog simpozija o ovoj temi na Leibniz-Institutu za istoriju i kulturu južne Europe.
„Intervencija je počela 24. marta 1999. godine, na osnovu dodatka na ugovor kojim je NATO-u trebala biti dozvoljena potpuna sloboda kretanja u ostatku Jugoslavije – dakle Srbiji uključujući Kosovo i Crnu Goru. Doduše sve je bilo zamišljeno kao međunarodna mirovna misija. Srbijanska strana je smatrala da je to kršenje njenog državnog suvereniteta i moguća agresija i odbila potpisati. Iz politički nesmotrene formulacije nastala je zapaljiva materija a sve je kulminiralo 78-dnevnom vojnom intervencijom NATO, bez mandata Vijeća sigurnosti UN-a", piše Deutschlandfunk.
Velika pozornost u Njemačkoj
„Dr. Thorsten Gromes iz Instituta za istraživanje mira u Frankfurtu na Majni navodi 41 humanitarnu vojnu intervenciju počevši od 1960. godine. Oko polovina je bila u Africi, u Kongu se interveniralo četiri puta. 29 intervencija su bile sa mandatom UN-a, 12 - među njima Kosovo - bez. „Ovo je za nas ovdje u Europi najpoznatija intervencija, upravo ovdje u Njemačkoj sa ogromnim unutrapolitičkim konsekvencama. Zbog toga je i Kosovo tako jako prisutno. I naravno: Njemačka politika je bila veoma, veoma pogođena posljedicama ako se uzme cjelokupno jugoistočna Europa, dakle Hrvatska, BiH i Kosovo. To znači da su interes i pozornost bili mnogo, mnogo veći, nego što inače doživljavamo kada su konflikti u pitanju", kaže Gromes", piše Deutschlandfunk.
Deutschlandfunk piše i da je međunarodna zajednica odmah nakon interevencije konstruktivno djelovala: 10. juna 1999. godine u Koelnu je osnovan Pakt stabilnosti za jugoistočnu Europu. „Njegovi temelji su bili stvaranje sigurnijih odnosa i bolje funkcioniranje pravne države, izgradnja demokratskog poslijeratnog poretka i ekonomska obnova. 40 država je učestvovalo, među njima i BiH i Srbija uključujući Kosovo, Slovenija i Hrvatska pak ne. U okviru tog Pakta se između ostalog počelo sa obukom policijskih i sigurnosnih snaga za Kosovo prema zapadnoeuropskim standardima", piše Deutschlandfunk.