1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Kultura

Razumom i fantazijom protiv vjerske hajke

Sabine Peschel
19. juni 2017

Zbog satirične knjige "Satanski stihovi", Salman Ruždi mora da se krije jer mu prijete ubistvom. U međuvremenu se javno bori za slobodu mišljenja. 19. juna ove godine Salman Ruždi puni 70 godina.

https://p.dw.com/p/2ewSy
Salman Rushdie
Foto: Picture alliance/AP Images/Grant Pollard/Invision/AP

U javnosti nema puno slika Salmana Ruždija. Pisac protiv kojeg je izrečena fetva - poziv na smaknuće od strane iranskog ajatolaha Homeinija - samo devet dana nakon objavljivanja knjige "Satanski stihovi" 14. februara 1989, već više od 28 godina živi sa stalnom prijetnjom smrću. Vjerski vođa je svoju presudu Ruždiju i svima koji su učestvovali u pripremi i izdavanju knjige obrazložio riječima da se u knjizi "vrijeđa i psuje Bog". Japanski prevodilac ove knjige Hitoši Igaraši je 1991. ubijen u atentatu. Italijanski kolega Ettore Capriolo i norveški izdavač William Nygard preživjeli su napade ali su bili teško povrijeđeni.

Život sa prijetnjom smrću

Cover Salman Rushdie Die satanischen Verse englisch
Naslovnica romana 'Satanski stihovi'Foto: Random House

Još uvijek je za ubistvo autora "Satanskih stihova" raspisana nagrada četiri miliona dolara. Prošle godine je, uprkos normalizaciji odnosa između Irana i Zapada, ta suma povećana. Ruždi je 12 godina živio pod stalnom zaštitim britanskih tajnih i sigurnosnih službi. Početkom 2000. godine pisac se preselio u Njujork. Od 2002. više name zaštitu. Iako je stajao na listi za odstrel Al Kaide i tzv. Islamske države, on se u pratnji tjelohranitelja pojavljuje samo kada ide na najavljene, službene termine dok drugim danima nema tjelohranitelja. O vremenu koje je proveo "u iliegali" on je 2012. objavio autobiografsku knjigu pod nazivom "Joseph Anton". Bilo je to ime kojim se služio dok se skrivao i koje je kombinacija njegovih literarnih uzora Josefa Konrada i Antona Čehova.

Borci za slobodu riječi

Sloboda je postala njegova životna tema. "Mi moramo braniti našu teško izvojevanu i dragocjenu slobodu", rekao je Ruždi 2015. u intervjuu za Deutschen Welle. "Mi se za nju moramo boriti, ako to bude potrebno". Stalno drži pledoaje u korist slobode mišljenja i izražavanja: nakon krvavog napada na redakciju satiričnog pariškog lista "Charlie Hebdo", kada ga je njegovo nekritičko zalaganje za novinare i karikaturiste koštalo prekidom nekoliko prijateljstava.

Salman Ruždi je rođen 1947. godine. Rastao je u kosmopolitskoj i tolerantnoj atmosferi Bombaja, koji je sada preimenovan u Mumbaj. Njegova porodica potiče iz Kašmira. U indijskom Delhiju, njegov otac je postao imućni biznismen. Familija je sebi mogla da priušti da svoga sina sa 14 godina pošalje u elitni britanski internat. 1964. Ruždi je postao britanski građanin a engleski, a ne njegov maternji paštu, bio je jezik na kojem je pisao. Studirao je istoriju na britanskom Kraljevskom koledžu u Kembridžu a uzimao je i časove glume. 1968. okončao je studij. "Bio sam tipičan predstavnik generacije 'šezdesetosmaša'", rekao je kasnije za sebe.

Svoj radni vijek počeo je kao novinar, glumac i pisac tekstova za reklame. Nakon četiri godine je rad u jednoj agenciji postao sporedna stvar, jer je objavio prvi, eksperimentalni roman "Grimus". Sa svojom drugom knjigom "Djeca ponoći" ostvario je međunarodnu slavu. Bio je to roman o jednoj indijskoj porodici u vrijeme sticanja nezavisnosti nagrađen je nagradom Booker i u Velikoj Britaniji i SAD-u postao bestseler.

U međuvremenu je Salman Ruždi napisao 12 romana, eseja i jednu autobiografiju. Nisu se svi mogli pohvaliti visokim literarnim kvalitetom, ali "Djeca ponoći", "Satanski stihovi", "Mavrov posljednji uzdah" i "Joseph Anton"  su postali klasici svjetske literature. Svaka njegova knjiga bila je osporavana, sukoba oko njegovih stavova iznesenih u romanima bilo je i izvan islamskog svijeta. Roman "Bijes" koji govori o jednom naučniku, koji napušta ženu i djecu u Londonu i odlazi u Njujork, izazvao je snažne kontroverze, kako u Velikoj Britaniji tako i SAD-u. 

Konflikt između razuma i nerazuma

U svojim romanima Ruždi miješa žanrove i stilove, priča priče u duhu "Hiljadu i jedne noći". Ismijavanjem, slengom, aluzijom, dobrim vicem i sočnim izborom riječi , on je pisao o pogrešno interpretiranoj vjeri kao izgovoru za teror, prijetnju, tiraniju, zločine i širenje straha. Pisanje je za njega opstanak, preživljavanje. „Ako ne pišem dugo vremena, onda moji snovi postaju sve luđi”, rekao je Ruždi u intervjuu za njemački magazin „Stern”.

Njegov posljednji roman „Dvije godine, osam mjeseci i dvadesetosam dana” - 1001 noći, bila je parabola (kratka priča sa moralnom ili vjerskom poruku) o islamističkom terorizmu. To je moderna bajka, čija se radnja održava u savremenom Njujorku. Džini, islamska stvorenja iz čarobnog svijeta, ugrožavaju svijet. Tu se radi o prastarom sukobu između  tolerancije i represije, slobode i tiranije, razuma i nerazuma, koji su postojali tokom cijele istorije čovječanstva. „Unatoč svemu, mislim da se treba držati vjere i da se pobjeda zla može izbjeći", rekao je Ruždi u jednom intervjuu za DW.

Malaysia Protest gegen Salman Rushdie - Buch "Satanische Verse" in Kuala Lumpur
Kada je kraljica Elizabeta Ruždija 2007. proizvela u viteza, to je izazvalo velike proteste u muslimanskim zemljama, pa i u Maleziji (na slici)Foto: picture-alliance/dpa/S. Shamsudin

„Roman o identitetu, istini, teroru i laži”

Izborom Donalda Trumpa za predsjednika Salman Ruždi je zaprepašten i ljut, čak i nakon nekoliko mjeseci. Ako se laži i Fake News prodaju kao istina a na njih utiču i predrasude, onda je svijet postavljen sa nogu na glavu, smatra Ruždi. I kao i uvijek, on ne drži svoje mišljenje za sebe i u svojim intervjuima govori o rasistima i licemjerima u Bijeloj kući. Zajedno s Ai Weiweiom, Margaret Atwood i Isabel Allende on se trenutno zalaže za  globalnu kampanju Saveza književnika PEN u cilju podrške prognanim piscima.

U septembru će biti objavljen njegov novi roman "„Zlatna kuća” na koji mnogi čekaju s nestrpljenjem. To je priča o mladom američkom režiseru, koja počinje u vrijeme inauguracije Baracka Obame pa sve do izbora Trumpa. To je, kako je najavio Ruždi, njegov „konačni roman o identitetu, istini, teroru i laži”.

2007. godine je britanska Kraljica Elizabeta II ovom višestruko nagrađivanom piscu i borcu za slobodu dodijelila titulu  viteza. Samo mu još jedna nagrada nedostaje: Nobelova nagrada. Iako ulazi u osmu deceniju života, on se tome još uvijek može nadati.