Vaterlo: Đubrivo od kostiju vojnika

Bila je to jedna od najkrvavijih sudbinskih bitaka u Evropi: 18. juna 1815. francuska vojska pod komandom Napoleona Bonaparte izgubila je odlučujuću bitku protiv savezničkih trupa pod vođstvom britanskog vojvode od Velingtona i pruskog feldmaršala kneza Blihera. Na kraju, u malom gradu Vaterlou, južno od Brisela, na bojnom polju je ležalo preko 53.000 mrtvih ljudi.

Začudo, samo nekoliko posmrtnih ostataka od mnogih „palih" pronađeno je tokom dosadašnjih iskopavanja. Za sada nema ni traga masovnim grobnicama.

Koristeći pisma, slike, novinske članke i lične priče savremenih pisaca i pjesnika, slikara, diplomata i posmatrača, britanski arheolog profesor Toni Polard rekonstruisao je šta se dogodilo u danima i nedeljama nakon bitke kod Vaterloa.

Samo nekoliko dana nakon bitke, prema Polardovim riječima, „čim se dim razišao", prvi posmatrači i pljačkaši su došli u Vaterlo.

U tmurnim opisima, mnogi svjedoci vremena navode da je lokalno stanovništvo takođe sa mrtvih kralo odjeću i predmete prije nego što su ih sahranili. „Mnogi su došli da ukradu stvari mrtvih, neki su čak krali i zube da bi pravili proteze, drugi su samo došli da posmatraju šta se dogodilo", objašnjava Polard.

Prema Polardovim riječima, među posjetiocima su bili brojni trgovci kostima. „Evropska ratišta su bila dobar izvor kostiju", rekao je direktor Centra za arheologiju bojnog polja na Univerzitetu u Glazgovu za Journal of Conflict Archaeology.

Kosti kao popularno đubrivo u poljoprivredi

„U najmanje tri novinska članka iz 1820-ih pominje se uvoz ljudskih kostiju sa evropskih ratišta za pravljenje đubriva", kaže arheolog Polard.

„U dvije decenije nakon bitke kod Vaterloa, evropska ratišta su obezbijedila bogatu zalihu koštanog materijala koji se mogao samljeti u koštano brašno", rekao je Polard. „Ovo koštano brašno je korišćeno kao đubrivo prije otkrića superfosfata 1840-ih."

Očigledno, sličan postupak je primijenjen i sa mrtvima iz „Bitke naroda kod Lajpciga", u kojoj je savez trupa iz Pruske, Austrije, Švedske i Rusije izvojevao pobjedu nad Napoleonom Bonapartom 1813. godine. Oko 92.000 od oko 600.000 vojnika koji su učestvovali palo je u ovoj „Bitci naroda".

Engleske novine su u novembru 1829. izvijestile da je škotski zemljoposjednik kupio cio teretni brod natovaren kostima sa lajpciškog ratišta da bi ih preradio u đubrivo od koštanog brašna.

Detaljni iskazi očevidaca

Mnogi Englezi su posebno bili privučeni čuvenim bojnim poljem gdje je Napoleon Bonaparta pretrpio poraz koji je doveo do njegove abdikacije i kraja Francuske imperije."Doživite svoj Vaterlo" - ovaj idiom je i dalje sinonim za totalni poraz.

U detaljnim zapisima, opisima i slikama pisaca i pjesnika, slikara, diplomata i posmatrača sa bojnog polja u Vaterlou, savremenici izjveštavaju o ogromnim gomilama leševa sa kojima je teško šta moglo da se uradi. Gdje je bilo moguće, poginuli su sahranjivani u masovne grobnice ili u postojeće rovove na bojnom polju.

Ogromne gomile leševa

Međutim, često su leševi spaljivani. Engleskinja Šarlot Iton je izvijestila da iskopane masovne grobnice nisu bile dovoljne za sve leševe: „Jame su bile iskopane, ali je njihov sadržaj virio iznad površine zemlje", napisala je Iton, koja je i sama živjela u Briselu 1815. godine. „Ove užasne gomile su stoga prekrivene drvima i zapaljene."

Činjenicu da je mnogo više leševa spaljivano, nego zakopano, opisao je i škotski trgovac Džejms Ker, koji je iz Brisela, u kojem je živio, odmah poslije bitke posjetio Vaterlo. „Na francuskoj strani polja smrad je bio takav da se smatralo razumnijim spaljivati mrtve, ljude i konje, u nedostatku vremena i pomagača, umjesto da se sahranjuju."

Da li su masovne grobnice kasnije opljačkane?

Arheolog Polard smatra malo vjerovatnim da će biti pronađene još neke masovne grobnice. „Bez obzira na umjetničku slobodu i preuveličavanje u broju tijela u masovnim grobnicama, tijela mrtvih su očigledno odlagana na brojnim mjestima na bojnom polju tako da ne iznenađuje to što ne postoje pouzdani zapisi o pronalasku masovnih grobnica", objašnjava arheolog Polard.

Navodne masovne grobnice se zapravo mogu dobro locirati na osnovu izvještaja očevidaca i slika: područje oko Ugumona, područje u blizini La Haye Saint-a i pješčana jama u La Belle Alliance dolaze u pitanje.

Međutim, ova mjesta su arheolozi već temeljno ispitali uz probna iskopavanja i radarima – uzalud. Nisu pronađene masovne grobnice ili mjesta kremacije. „Sve u svemu, istrage nisu pokazale nikakve dokaze o grobnim jamama, bilo u obliku ljudskih ostataka kao što su kosti ili jame koje se mogu identifikovati", piše Polard. „Jedan od razloga za ovaj nedostatak grobova može biti kremacija mrtvih, ali čak i ovo može samo djelimično da objasni nebrojene posmrtne ostatke, koji su jednostavno nestali."

Prema riječima britanskog arheologa, sasvim je moguće da su lokalni stanovnici trgovcima kostima pokazivali lokacije masovnih grobnica i pomaagli im pri odvozu „materijala".

„Mještani su agentima mogli da pokažu lokacije masovnih grobnica, jer su mnogi od njih možda imali živa sjećanja na sahrane ili su čak pomogli u iskopavanjima."

Na kraju krajeva, trgovina kostima je bila unosan posao, jer su kopači kostiju relativno lako pronalazili veliki broj kostiju u masovnim grobnicama.

Pretraga se nastavlja

Sa današnje tačke gledišta, međutim, veoma je iznenađujuće da je tako bez pijeteta narušavanje mira mrtvih jednostavno prihvaćeno ili jednostavno zataškano. Prema Polardovim riječima, „nigdje u zapisima nije komentarisano veliko iskopavanje masovnih grobnica".

Vjerovatno će biti jasno tek kada se pronađu opisane masovne grobnice ili bar njihovi tragovi. „Ako su ljudski ostaci uklonjeni u onolikoj mjeri kako se pretpostavlja, i dalje bi barem u nekim slučajevima trebalo da postoje arheološki dokazi o grobnicama iz kojih su uzeti", rekao je Polard.

„Sljedeći korak je nazad u Vaterlo", objašnjava direktor Centra za arheologiju bojnog polja na Univerzitetu u Glazgovu. Arheolog želi da na osnovu zapisa savremenika, i sopstvenim iskopavanjima i mjerenjima tla, pronađe grobnice koje su i danas tamo. Možda će ovo razjasniti šta se zapravo dogodilo mnogim palim u Bitci kod Vaterloa.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu