Vagnerovi plaćenici pred sudom?

Mučenje ukrajinskih ratnih zarobljenika i pogubljenja bez sudskog procesa, napadi na civilne ciljeve i zauzimanje važnih infrastrukturnih objekata na ukrajinskoj teritoriji: to su zločini za koje se terete pripadnici ruske Grupe Vagner. Aktivisti Ukrajinske medijske inicijative za ljudska prava uspjeli su da dokumentuju niz zločina. U svom izvještaju „Grupa Vagner. Izvan odgovornosti" ("Wagner Group. Beyond Accountability") sakupili su izjave desetak ukrajinskih vojnih lica koje su držale u zarobljeništvu ruske plaćeničke snage.

Taoci za razmjenu zarobljenika

Tatjana Katričenko iz Medijske inicijative za ljudska prava kaže u intervjuu za DW da je Vagnerova grupa po prvi put pustila iz zatočeništva ukrajinske vojnike. To je bilo moguće jer je grupa promijenila taktiku. U prošlosti, tokom borbi u Ukrajini i drugim zemljama, obično su ubijali zatvorenike na licu mjesta.

- pročitajte još: Rusija: Od robijaša-ubice do "heroja"

Prema Medijskoj inicijativi za ljudska prava, plaćeničke snage, koje je nekada predvodio Jevgenij Prigožin, bore se u Ukrajini od 2014. Međutim, nakon sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu, ukrajinske oružane snage su sve češće zarobljavale Vagnerove plaćenike, što je, prema navodima aktivista, dovelo do toga da je Vagner grupa bila podstaknuta da stvori sopstveni „kontigent za razmjenu zatvorenika”.

- pročitajte još: Prigožin je mrtav, Putin ojačan?

"Postoje indicije da je Vagnerova grupa od septembra 2022. do maja 2023. ciljano zarobljavala ukrajinsko vojno osoblje radi dalje razmjene. Vodila je evidenciju zarobljenika, pravila spiskove i prosljeđivala ih na razmjenu", kaže Katričenko. Prema njenim riječima, ukrajinska vojska je izvijestila da su Vagnerovci ostavljali na životu samo određeni broj zatvorenika. „Druge su demonstrativno i brutalno ubijali", rekla je aktivistkinja.

Pogubljenja i mučenja

Vojnik ukrajinske 17. oklopne brigade, citiran u izvještaju Medijske inicijative za ljudska prava, bio je svjedok masovnog pogubljenja ukrajinskih zarobljenika. „Bilo nas je 20. Ostale su skupili, a mene su držali pet do deset metara od njih. Onda sam čuo paljbu. Kada sam se okrenuo vidio sam da su četiri čovjeka streljali naše momke."

Drugi ukrajinski vojnik opisuje kako su mu Vagnerovci prijetili da će mu odsjeći glavu. Prema njegovim riječima, pokazali su mu glave dvojice streljanih ukrajinskih vojnika. „Ovo nije bio jedini slučaj u kojem su Vagnerovi pripadnici pokazali odsječene glave ukrajinskih vojnika", navodi se u izvještaju grupe za ljudska prava.

Odgovornost ruskog rukovodstva

Prema riječima Tatjane Katričenko, činjenice pokazuju jasne znake ratnih zločina i zahtijevaju sveobuhvatne istrage, i na međunarodnom nivou, kako bi se počinioci priveli pravdi. „Počinioci još nisu imenovani, ne samo zato što kriju lica iza maski, već prije svega zato što Grupa Vagner pokušava da djeluje nezavisno, bez definisanog statusa. Ali rat u Ukrajini je pokazao da Vagnerovci djeluju pod ruskom kontrolom i da je Kremlj odgovoran za sve ove zločine“, rekla je Katričenko.

- pročitajte još: Ukrajina - kako nevladine organizacije dokumentiraju ruske ratne zločine

Medijska inicijativa za ljudska prava procjenjuje da je između septembra 2022. i juna 2023. bilo najmanje 11 razmjena zatvorenika, uglavnom u oblasti Bahmuta. „Grupa Vagner je razmjenjivala zatvorenike i zauzvrat dobijala ne samo Vagnerove plaćenike, već i pripadnike regularne ruske vojske, što je još jedan dokaz snažne povezanosti Vagner grupe sa ruskim oružanim snagama", rekla je Katričenko. Ona naglašava da je i sam ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio povezanost ruske države sa Vagner grupom, rekavši da se te snage finansiraju iz ruskog državnog budžeta.

Pozvati Kremlj na odgovornost

Ali da li je moguće pozvati najviše rukovodstvo Rusije, uključujući i ruskog predsjednika, na odgovornost za zločine koje su počinili pripadnici Vagnerove grupe? Maksim Timočko, stručnjak za međunarodno pravo u Kijevu, kaže da međunarodno pravo predviđa pravne poluge za to i da Ukrajina treba da ih iskoristi. On je u intervjuu za DW naglasio da ratni zločini predstavljaju najteža kršenja Ženevskih konvencija iz 1949. godine i da takvi zločini ne zastarjevaju.

Prema njegovom mišljenju, postoji mnogo dokaza da je Vagner grupa pod kontrolom i komandom ruskog rukovodstva. To znači da visoki ruski vojni zvaničnici mogu biti odgovorni za ratne zločine, počinjene od strane pripadnika ove navodno „privatne armije“. Pored toga, u vezi sa međunarodnim zločinima primjenjuje se „univerzalna jurisdikcija", rekao je Timočko. To znači da svaka država može krivično goniti osobu za počinjenje ratnog zločina ili genocida, bez obzira na to gdje je zločin počinjen.

Takođe je moguće klasifikovati Vagnerovu grupu kao terorističku organizaciju, kao što je nedavno učinila Velika Britanija. U tom slučaju svi članovi i simpatizeri ove grupe bi mogli da budu krivično gonjeni. Međunarodni krivični sud u Hagu takođe bi mogao da pozove na odgovornost vojne komandante i vođe jedne takve organizacije.

Traže se dalje izjave svjedoka

Zločini, kao što su genocid i ratni zločini, su takođe kažnjivi u Ukrajini. „Važi komandna odgovornost“, rekao je Timočko. U skladu s tim, komandanti su krivično odgovorni za zločine koje su počinili njihovi podređeni po međunarodnom pravu, čak i ako nisu naredili zločine. Dovoljno je dokazati da oni „nisu preduzeli nikakve mjere da spriječe ove zločine i nisu kaznili odgovorne“.

U međuvremenu, Medijska inicijativa za ljudska prava pokušava da dopuni svoj izvještaj o zločinima Vagner grupe sa više izjava svedoka, uključujući činjenice o ubistvima i mučenju civila.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu