Vadim Krasikov - Putinov trijumf u razmjeni zatvorenika

On je prvi izašao iz aviona u Moskvi – a ruski predsjednik Vladimir Putin ga je zagrlio: Vadim Krasikov, koji je u Njemačkojpostao poznat kao „Ubica iz Tirgartena”. Bio je na spisku ruskih državljana osuđenih na različite zatvorske kazne za zločine na Zapadu, koji su oslobođeni u posljednjoj razmjeni zatvorenika.

Krasikov je kaznu služio u njemačkom zatvoru – i on je poseban slučaj. Jer, jedna stvar su špijuni, izdajnici, dvostruki agenti ili privredni kriminalci, koji su u prošlosti više puta razmjenjivani između Moskve i Zapada. Za razliku od njih Krasikov je ubica, koji je u Njemačkoj osuđen na doživotni zatvor.

Predsjednik Vladimir Putin lično je više puta jasno stavio do znanja da je Kremlj zainteresovan za povratak ove osobe u Rusiju. U intervjuu američkom novinaru Takeru Karlsonu početkom februara 2024. Putin je govorio o čovjeku koji je „iz patriotskih uvjerenja eliminisao razbojnika u jednoj evropskoj prijestolnici".

Mjesec dana kasnije, Putin je na konferenciji za novinare poslije ruskih predsjedničkih izbora rekao da je spreman da razmijeni opozicionara Alekseja Navaljnog, koji je u međuvremenu preminuo u ruskom zatvoru, za „određene ljude koji su u zatvoru u zapadnim zemljama”. Putin je govorio u množini, ali je očigledno mislio na Vadima Krasikova. Ko je ovaj čovjek?

„Ubistvo u Tirgartenu” usred Berlina

Krasikov je počinio ubistvo 23. avgusta 2019. usred Berlina - u malom Tirgartenu u berlinskom kvartu Moabit. Njegova žrtva bio je bivši čečenski pješadijski komandant, gruzijski državljanin Zelimkan Čangošvili. Rusija je ranije za njim raspisala potjernicu zbog optužbi za terorizam. Čangošvili je otputovao u Njemačku nakon što je na njega izvršen napad i pokušaj ubistva u Gruziji 2015. godine

Usred bijela dana, pred očima mnogih ljudi, čovjek na biciklu je prišao Čečencu s leđa, izvukao pištolj sa prigušivačem i pucao u njega tri puta. Svjedoci su uspjeli da spriječe ubicu da pobjegne. Oni su policajcima pokazali čovjeka koji je u obližnjem žbunju na obali rijeke Špre bacio bicikl u vodu, presvukao se i skinuo periku. Prilikom hapšenja oduzet mu je ruski pasoš na ime Vadim Sokolov sa šengenskom vizom koju je izdala ambasada Francuske u Rusiji, kao i pištolj u kojem je još uvijek bilo devet od 15 metaka.

Teška istraga, dugo suđenje, jasna presuda

Njemački istražitelji su sasvim slučajno otkrili pravi identitet ubice. Naime, u arhivi Interpola nalazila se fotografija, koju su ruske vlasti dale 2014., kada su od stranih kolega zatražile pomoć u pronalaženju Vadima Krasikova. Tada je bio osumnjičen za ubistvo jednog biznismena u Rusiji. Ova fotografija je bila prvi komadić mozaika, koja je omogućio da se razmrsi cijela zavrzlama.

U međuvremenu, tokom novinarskog istraživanja ispostavilo se da prije ubistva Čangošvilija u Berlinu nije bilo osobe pod imenom Sokolov u domaćem ruskom registru pasoša ili na spiskovima Federalne poreske službe Rusije. Ime se pojavilo u obje baze podataka samo nekoliko nedelja prije ubistva u Berlinu. Prema riječima svjedoka, samo tajne službe mogu da kreiraju avatar nepostojeće osobe.

Suđenje Vadimu Krasikovu počelo je 7. oktobra 2020. pred Apelacionim sudom u Berlinu i trajalo je 14 mjeseci. Presuda je bila doživotni zatvor i izrečena je 15. decembra 2021. godine. Sud je utvrdio da je dokazano da je Krasikov, kako ga je optužilo njemačko Državno tužilaštvo, ubio Zelimkana Čangošvilija po nalogu ruskih vlasti.

Krasikov postaje tražen kandidat za razmjenu

Nakon izricanja presude, savezna ministarka spoljnih poslova Analena Berbok rekla je: „Ovo ubistvo u ime države – kako je utvrdio sud – predstavlja ozbiljno kršenje njemačkog zakona i suvereniteta Njemačke." U tom kontekstu, savezna vlada je dvojicu diplomata iz ruske ambasade u Njemačkoj proglasila personama non grata.

Međutim, samo šest mjeseci nakon objavljivanja presude, u julu 2022. godine, u američkoj štampi se pojavila informacija da Rusija zahtijeva da se Krasikov uključi u razmjenu za američke državljane zatvorene u Rusiji. Tada se radilo o košarkašici Britni Griner, koja je kasnije razmijenjena za ruskog državljanina Viktora Buta, koji je u SAD služio zatvorsku kaznu zbog trgovine oružjem.

Ime Vadima Krasikova pominjalo se i u vezi sa pokušajima da se ruski opozicionar Aleksej Navaljni izvuče iz zatvora. „Navaljni je trebalo da bude pušten za nekoliko dana, jer smo postigli dogovor o njegovoj razmjeni. Početkom februara Putinu je ipak ponuđeno da se oficir ruske unutrašnje obavještajne službe FSB, Vadim Krasikov, koji služi zatvorsku kaznu u Berlinu zbog ubistva, razmijeni za dva američka državljanina iAlekseja Navaljnog," izjavila je Marija Pevčih iz Navaljnijeve Fondacije za borbu protiv korupcije (FBK) ubrzo nakon smrti kritičara Kremlja.

Odlučujuća promjena u njemačkom krivičnom pravu

Mnogima u Njemačkoj priča o mogućoj razmjeni Krasikova za zatvorenika u Rusiji izgledala je kao čista fantazija. Upravo zato što se nije radilo o špijunu ili izdajniku, već o ubici, čija je krivica dokazana. Osim toga, presuda njemačkog suda nije predvidjela mogućnost prijevremenog puštanja na slobodu zbog posebno teške prirode krivičnog djela.

Međutim, Zakonik o krivičnom postupku (StPO) SR Njemačke sada predviđa puštanje iz zatvora zločinca kojeg je osudio njemački sud, bez obzira na krivično djelo i kaznu. Stav 456a StPO kaže: „Organ za izvršenje može da se uzdrži od izvršenja kazne zatvora (...) ako je osuđeno lice (...) deportovano, vraćeno ili odbijeno iz delokruga ovog saveznog zakona."

Razočaranje u Federalnom tužilaštvu

To znači da ako se, u skladu sa pravom na boravak za strance u Niemačkoj, donese odluka o deportaciji osuđenog lica, izvršni organ može odbaciti kaznu bez daljeg sudskog odlučivanja u vezi s tim. A organ izvršenja u ovom slučaju je federalni glavni tužilac, koji je kao politički funkcioner dužan da izvršava službene naloge. Upravo je takav postupak korišćen u prošlosti u Njemačkoj prilikom razmjene špijuna.

U ovom slučaju, međutim, kako je u četvrtak uveče objavio „Frankfurter algemajne cajtung” (FAZ), došlo je do „razočaranja” u Državnom tužilaštvu zbog instrukcija ministra pravde Marka Bušmana. Iako je to bilo legalno, još uvijek postoji „malo" razumijevanja za ovakav vid intervencije. "U slučaju koji se odnosi na osuđenog ubicu, a ne na špijune, preovladala je 'vlast i moć'. Odlukom se gube iz vida članovi porodice ubijenog. Previše se popustljivo postupilo prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu", piše FAZ o raspoloženju u Državnom tužilaštvu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu