"Uslovna preporuka" za BiH: Nema razloga za slavlje!

Evropska komisija (EK) usvojila je paket proširenja i odlučila da „uslovno“ preporuči pregovore Bosne i Hercegovine (BiH) sa Evropskom unijom (EU), ali datum početka pregovora nije određen. Razloge tome, možda, treba tražiti i u  različitom pristupu reformskim procesima unutar BiH.  

„Federacija BiH (FBiH – entitet u BiH) zaista i očito radi sve što može kako bi provela reforme i kako bi to pogurala, ali jednu stvar moram jasno reći. Imamo secesionističke ambicije Republike Srpske (RS – entitet u BIH). RS prijeti secesijom, sprečava da se provedu neke mjere“, rekao je austrijski poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu (EP) Thomas Waitz. On je, tokom rasprave u Komitetu za vanjske poslove EU, naglasio da se Miloradu Dodiku (predsjedniku RS-a) mora jasno poručiti da „ne može sjediti na dvije stolice“.   

„Ne možete govoriti da hoćete u EU, a istovremeno se sastajati sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavorovom. Dodiku treba poslati jasnu poruku da mora donijeti odluku“, rekao je Waitz. 

Zbog „ruske agresije na Ukrajinu", i poslanik Hrvatske u EP Tonino Picula pozdravio je preporuke da se pokrenu pregovori sa Ukrajinom i Moldavijom, što je „važan signal" prema istočnom susjedstvu.  

„Ali, ne smijemo zaboraviti zemlje Zapadnog Balkana. Kada će ista podrška biti data BiH? Uopće niste spomenuli Milorada Dodika i njegovu destruktivnu politiku. Je li on razlog za ovu kondicionalnost za pokretanje pregovora?“, upitao je Tonino Picula evropskog izaslanika za proširenje Olivéra Várhelyia, koji je predstavio godišnji Izvještaj o napretku deset zemalja koje su aplicirale za prijem EU. 

- pročitajte i ovo:  Evropska komisija predlaže pristupne pregovore sa Ukrajinom

Dodik i Schmidt o „uslovnoj" preporuci BiH 

A kada je riječ o Dodiku, on je jedini od čelnika vladajuće koalicije u BiH koji je otvoreno kritikovao „uslovnu“ preporuku za otvaranje pregovora sa EU. „EU nije propustila priliku da opet propusti priliku“, napisao je Dodik na platformi X, naglašavajući da su on i RS, uprkos svemu, spremni za nastavak reformi, iako je ranije izjavio da će se „EU prije raspasti nego što će BiH u nju ući“.  

„Očekivali smo bezuslovnu preporuku za otvaranje pregovora i zeleno svjetlo za početak pravog posla organizacije i vođenja pregovora, bez obzira na sve neizvjesnosti oko budućnosti EU i proširenja“, kazao je predsjednik RS-a.  

Ponovo je iznio svoj stav o visokom predstavniku Christianu Schmidtu i drugim „strancima“ u institucijama BiH, što je, prema njegovom mišljenju, jedan od ključnih razloga „nazadovanja“ BiH.  

„Vratiti suverenitet BiH, povući lažnog Schmidta i strane sudije u Ustavnom sudu BiH. Tada ćemo vam (Evropskoj uniji) vjerovati“, rekao je Dodik. 

A "lažni Schmidt" je, kao gost Radio-televizije RS-a, koju navodno kontroliše Milorad Dodik, odgovorio na pitanje novinara „šta za BiH znači 'uslovni' ulazak u EU?“ 

„To znači da trebate sjesti i uraditi ono što vam je dato kao domaća zadaća, dakle  ispuniti 14 prioriteta iz mišljenja EK. Mislim da je to put na kojem će biti i znoja i suza, i to neće biti jednostavno putovanje, ali ako svi uložimo napore, možemo imati uspješnu priču“, rekao je Schmidt. 

Visoki predstavnik je zaključio da o tome zapravo ne odlučuje EK, nego predstavnici, koje su građani izabrali na izborima.  

 Vlast zadovoljna, pojedini analitičari ne 

 Većina izabranih zvaničnika iz vladajuće koalicije pozdravila je „uslovnu“ preporuku za otvaranje pregovora, pripisujući sebi zasluge za „uspjeh“.  

„Uspjeli smo! Dobar znak za BiH! Radili smo i radimo s velikom energijom da se naša zemlja pozicionira tamo gdje pripada, gdje će biti sigurna i bolja za sve naše ljude“, rekao je zastupnik Socijaldemokratske partije BiH u državnom Parlamentu Saša Magazinović. 

On je, poput predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragana Čovića, najavio nastavak „napornog rada“ u reformskim procesima. 

Čović je na platformi X napisao da je EK preporučila da EU otvori pregovore sa BiH „nakon što se postigne potreban stepen usklađenosti“. „Duboko posvećeni EU budućnosti naše domovine BiH, nastavit ćemo čvrsto raditi na tom cilju. Zahvaljujemo svim EU partnerima koji su nam pružili podršku“, kazao je lider HDZ-a. 

Kritičari vladajuće koalicije, međutim, primjećuju razliku između preporuke EK da se otvore pregovori sa Ukrajinom i Moldavijom i „uslovne“ preporuke koju je dobila BiH – o čemu bi se EK trebala izjasniti tek u martu 2024. godine.  

Politologinja Elma Karišik kaže da bi bosanskohercegovački zvaničnici nakon Izvještaja EK zapravo trebali podnijeti ostavke, a ne „pričati bajke“ i „glumiti“ da se raduju „uslovnoj“ preporuci za otvaranje pregovora.  

„Ursula von der Leyen i EK su nam danas potvrdili da BiH nije pravna država, da političari ne rade u interesu države, da Dodik odlučuje o koalicijskim partnerima i 'evropskom' putu BiH i da je pokušaj Trojke (koalicijski partneri HDZ-a i SNSD-a) da maksimalno udovolji Dodiku totalni promašaj“, rekla je Elma Karišik. 

Ni u EU nema iskrene želje za proširenjem? 

Da „nema razloga za slavlje", potvrđuje i direktor Međunarodnog instituta za blisko-istočne i balkanske studije (IFIMES) sa sjedištem u Ljubljani Zijad Bećirović. 

„U BiH je sa aktuelnim vlastima nastavljen proces autodestrukcije bosanskohercegovačkog društva, što potvrđuje i masovan odlazak cijelih porodica iz BiH“, kaže Bećirović za DW. 

Shodno dosadašnjem iskustvu, on dovodi u pitanje i rok koji je EK dala BiH. „Bude li sve u skladu s dosadašnjom praksom, i ako se reforme nastave ovim tempom, ni u martu 2024. godine BiH neće dobiti datum za otvaranje pregovora sa EU, ali ne samo zbog neispunjavanja uslova“, kaže Bećirović. „Ni unutar EU nema iskrene želje za proširenjem“, tvrdi sagovornik DW-a. 

U godišnjem Izvještaju EK o napretku u BiH, koji je uglavnom fokusiran na implementaciju 14 prioriteta, se, pored ostalog, navodi da je visoki predstavnik za BiH imao nekoliko intervencija u vezi sa izbornim pitanjima, da je novi saziv Vijeća ministara BiH poduzeo značajne korake u usvajanju evropskih reformi i da su neophodne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima u skladu sa presudama Evropskog suda u Strazburu.  

Također, konstatirano je da nisu poduzeti nikakvi koraci na razradi socioekonomskih reformi, da ima napretka u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU te da je postignut napredak u reformi javne uprave i pravosuđa.  

Nema, međutim, napretka u borbi protiv korupcije, a krivične sankcije za klevetu u RS-u „ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija“.  

Cjelovit Izvještaj EK dostupan je na internet stranici Delegacije EU u BiH.  

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu