Njemačka vlada odbija ugroženo osoblje iz Avganistana

Dvije godine nakon što su talibani preuzeli vlast u Avganistanu i vojne evakuacije od strane Bundesvera, hiljade ugroženih Avganistanaca još uvijek čekaju vizu za ulazak u Njemačku.

- pročitajte još: Gdje su ljudska prava u Avganistanu?

Istraživanja televizija WDR, NDR i lista "Zidojče cajtung" (SZ), kao i istraživačke agencije Lighthouse Reports sada pokazuju da je savezna vlada od tada više puta odbijala avganistanske lokalne radnike, iako je Društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) došlo do zaključka da se radi o potencijalno ugroženim osobama.

Ljudi za koje je prethodno potvrđeno „da su bili u ulozi posrednika između avganistanske policije i stanovništva u ime GIZ-a“ i zbog toga su radili na eksponiranom položaju, više puta su odbijani. GIZ je društvo sa ograničenom odgovornošću koje je u potpunom vlasništvu savezne vlade i sprovodi brojne razvojne projekte širom svijeta u ime savezne vlade. U Avganistanu je to bila najveća njemačka razvojna organizacija.

Konstantno se saznaje o novim slučajevima

Istraživački tim WDR-a, NDR-a, SZ-a i Lighthousea nezavisno je provjerio 20 slučajeva bivšeg lokalnog osoblja GIZ-a i razgovarao sa pogođenim osobama i svjedocima, te bio u mogućnosti da pogleda povjerljive vladine dokumente.

- pročitajte još: Bivše njemačko osoblje u Avganistanu: Desetine su stradale

U jednom slučaju, na primjer, inspektori GIZ-a su došli do zaključka da se situacija čovjeka koji je prijavio prijetnje „treba klasifikovati kao posebno opasna”. Taj čovjek je više od pet godina radio za GIZ na visokom položaju u opasnoj provinciji u Avganistanu, gdje su njemački službenici teško mogli da putuju zbog bezbjednosne situacije. Međutim, odbijen mu je zahtjev za prijem.

U drugom slučaju, istražitelji su primijetili da se „može pretpostaviti da su talibani saznali za njene aktivnosti i da zbog toga prijete dotičnoj osobi“. I pored toga slijedi odbijanje. U slučaju još jedne žene koja je zatražila pomoć, revizori GIZ-a su naveli da je ona „jasno eksponirana zbog svoje posvećenosti obuci avganistanskih snaga bezbjednosti” i da njen položaj „treba klasifikovati kao posebno opasan”. Sve njih je savezna vlada kasnije odbila. Prema istraživanju, konstantno se saznaje o novim sličnim slučajevima.

Visoka stopa odbijanja u policijskom projektu

Odbijanja su uobičajena u GIZ-ovom Projektu policijske saradnje (PCP), bivšem projektu obuke policije u Avganistanu u kojem je više od 1.500 ljudi još uvijek radilo u ime GIZ-a kada su talibani preuzeli vlast.

U internom dokumentu GIZ-a o ovoj grupi se kaže: „Smatra se da su zaposleni u PCP-u posebno ugroženi zbog njihove vidljivosti u javnosti i saradnje sa policijom. Avganistanski policajci su obučeni u okviru projekta i trebalo je da nauče da čitaju i pišu. Međutim, zaposleni su imali samo takozvane ugovore o radu sa GIZ-om.

Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) saopštava da za bivše zaposlene u projektu PCP "važe isti propisi kao i za ostale lokalne zaposlenike". No, od preko 1.300 zaposlenih u PCP-u koji su prijavili da su u opasnosti, samo 56 je prihvaćeno. Više od 1.000 njih je odbijeno.

- pročitajte još: Prazna obećanja Njemačke Avganistancima?

Razlog odbijanja je, kako se kaže, često zahtjev da se ugroženost bivšeg lokalnog osoblja mora jasno izdvojiti iz opšte opasne situacije u Avganistanu i „mora proizilaziti iz ugovornog odnosa". A u praksi je to često teško dokazati. Lokalni zvaničnici u Avganistanu i njemački revizori takođe navode da postoji crno tržište koje se u međuvremenu razvilo za falsifikovana dokumenta i prijeteća pisma, što otežava ispitivanje prijava.

Odbijenice dobijaju i zapadno orijentisane žene koje su radile za GIZ – a pripadaju hazarskoj manjini proganjanoj u Avganistanu. U nekoliko slučajeva se navodi da su članovi njihovih porodica bili mučeni. Iz MUP-a odgovaraju da se višestruka prijetnja ne tumači ni pozitivno ni negativno, Ministarstvo razvoja poziva na dalje ispitivanje ovakvih slučajeva u saveznom programu prijema.

Koalicionim sporazumom obećane "nebirokratske procedure"

Savezna vlada, koja je u svom koalicionom sporazumu iz 2021. godine obećala da će reformisati proceduru prijema lokalnog osoblja, u međuvremenu se poziva na veliki broj Avganistanaca koji su već ušli u Njemačku od 2021.

Prema ovome, više od 30.000 ljudi došlo je u Njemačku iz Avganistana od avgusta 2021. godine, uključujući više od 4.000 lokalnih radnika i preko 2.500 ugroženih i članova njihovih porodica. BMZ navodi da je od 6.600 prijava opasnosti za većinu, oko 3.400 slučajeva, dala pozitivnu odluku. 2.500 je odbijeno. Trenutno se ispituje 700 slučajeva.

Što se tiče visoke stope odbijanja programa PCP, ministarstvo izvještava da je „samo nekoliko bivših saradnika moglo uvjerljivo dokazati da su izloženi opasnosti koja je „nastala zbog njihovog prethodnog rada za PCP i koja prevazilazi opšti nivo opasnosti u Avganistanu".

Takođe treba napomenuti da je savezni program prijema, centralni instrument kojim je savezna vlada obećala brz ulazak, i dalje je praktično na čekanju. Program, koji zapravo nikada nije počeo i koji se oslanja na saradnju civilnih organizacija, prvobitno je suspendovan u martu zbog bezbjednosnih razloga u Saveznom ministarstvu unutrašnjih poslova, a prema riječima portparola vlade, zvanično je ponovo pokrenut krajem juna.

Portparol Ministarstva inostranih poslova najavio je da bi program sada trebalo proširivati "korak po korak" dok se ne postigne prvobitni cilj da se prima 1.000 ljudi mjesečno. Istraživanje, međutim, pokazuje da se ovaj cilj ne može ostvariti u dogledno vrijeme zbog nedostatka kapaciteta. Prema izjavama iz vladinih krugova, nove ulazne vize od tada nisu izdavane ni u lokalnoj kadrovskoj proceduri ni u takozvanom saveznom programu prijema.

ARD/ Folkmar Kabiš i Martin Kaul/ ss

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu